globalno učenje i opažanje za dobrobit okoliša

a PROJEKT THE TREE RINGS

POZIV NA SURADNJU: MEDICINSKI FAKULKTET RIJEKA - GLOBE ŠKOLE

GLOBEMET projekt - poziv školama

Zajednički projekti hrvatskih GLOBE škola
Na sastanku GLOBE voditelja, održanom u Zagrebu 12. i 13. ožujka 1999. jedna od tema razgovora bila je suradnja unutar mreže hrvatskih GLOBE škola. Slijedom tih dogovora ističemo neke projekte na kojima mogu zajednički raditi škole u kojima za takve sadržaje i takav oblik rada postoji zanimanje.

KVALITATIVNO ODREĐIVANJE POKROVA TLA
GLOBE fenološka motrenja (GLOBE Budburst Protocol)
ODREĐIVANJE TOPLINSKOG OTOKA GRADA
ZAŠTITA PRIRODNE OKOLICE OD ŠUMSKIH POŽARA

KVALITATIVNO ODREĐIVANJE POKROVA TLA
cilj: odrediti vrste pokrova tla na istraživačkom području škole
pribor : GPS ili precizna karta, MUC ključ
uzrast: svi
trajanje projekta: travanj i svibanj
u tjednu kada se obilježava Dan planeta Zemlje

To su mjerenja koja zahtjevaju možda najmanje vremena , pribora i GLOBE vještina, a izuzetno su važna za općenitu sliku o GLOBE školi i povezivanje svih GLOBE podataka.

Bilo bi dobro da se u tjednu kada se obilježava Dan planeta Zemlje napravi što više takovih mjerenja. Za škole koje nemaju GPS moguće je nakon obavljenih priprema za teren posuditi uređaje ili organizirati zajednički izlazak na teren.

Biološka mjerenja se mogu obavljati kvantitativno ( prsni promjer, visina stabla , pokrov tla i krošnje ) ili samo kvalitativno određujući pokrov tla prema MUC ključu.

Prije izlaska na teren treba prema satelitskoj slici , karti ili poznavajući teren približno odrediti područja gdje je pokrov tla ( Land cover) uglavnom homogen. Tako ćemo lakše isplanirati obilazak i iskoristiti redoviti sat za obilazak bližih lokacija ili obići više mjesta.

Trebalo bi postepeno odrediti sve klase MUC koje se javljaju na našem istraživačkom terenu.

Na terenu:

• odredimo koordinate centra kvadrata približne veličine 90mx90m, na kojem je pokrov tla odnosno način korištenja tla jednolik. Nije potrebno mjeriti ili obilježavati taj kvadrat, jer je to samo jedna od homogenih površina našeg istraživačkog područja čiji MUC ćemo odrediti.

• odredimo prvi nivo MUC klasifikacije , a zatim pokušavamo odrediti detaljnije i ostale nivoe. Objašnjenje odnosno kriteriji koji opisuju izgled biljaka ili način korišenja tla odnose se na naš zamišljeni kvadrat ( 90mx90m). U krajevima gdje je pokrov homogen na većoj površini biti će jednostavnije određivati MUC , jer će se kriteriji odnositi na veću površinu.

Podatke javljamo u grupu mjerenja LAND COVER/ Land Cover Qualitatively

Upisujemo: nadnevak i vrijeme mjerenja

Prilikom odlaska na teren možemo prikupiti primjerke za herbarij, razgovarati o nekadašnjoj namjeni tog tla ( oranice, šume, napušteni kamenolom) i uočiti promjene u krajoliku.

natrag

GLOBE fenološka motrenja (GLOBE Budburst Protocol)
cilj: odrediti početak fenološke faze pupanja
pribor :
uzrast: svi
trajanje projekta: ožujak-lipanj

Fenološka motrenja su relativno jednostavna, ne iziskuju složene uređaje niti skupu tehnologiju.

Međutim već samo mjerenje, boravak u prirodi i proučavanje promjena na biljkama mogu biti zadovoljstvo za učenika-motritelja i pružiti poticaj za nova istraživanja.

Prikupljanjem fenoloških podataka učenici mogu mnogo naučiti o svom neposrednom okolišu, usvojiti nove znanstvene spoznaje i uključiti se neposredno u međunarodne znanstvene projekte.

Fenologija je znanost koja proučava utjecaj vremena i klime na rast i razvoj biljaka i životinja. Fenološka motrenja se sastoje u praćenju i bilježenju vremena nastupa određene razvojne faza kao što su selidba ptica, pupanje, listanje, cvjetanje, dozrijevanje ploda i druge, a koje su ovisne o periodičnim promjenama atmosferskih uvjeta.

Određivanje početka nastanka takovih pojava može pomoći pri proučavanju globalnih vegetacijskih promjena uzrokovanih promjenama klime.

Zanimljivo je napomenuti da najstariji fenološki podaci potječu iz Japana. Vezano na tradicionalni praznik cvjetanja trešnje tamo se već više od tisuću godina bilježe datumi pojave te fenološke faze. Prva fenološka motrenja u Evropi se odnose na razvojne stupnjeve ljekovitih biljaka, a već u 18. stoljeću započinju organizirana fenološka mjerenja na većem broju stanica.

Svjetska meteorološka organizacija je uvrstila fenološka mjerenja u redoviti program motrenja agrometeoroloških stanica pa brigu o tim mjerenjima vodi u našoj zemlji agrometeorološki odjel Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Fenološki podaci, analize i prognoze su danas sastavni dio agronomskih i šumarskih studija, česta su pomoć u farmakologiji, medicini, a koriste se naravno i u vojne svrhe.

Podaci dobiveni fenološkim motrenjem dobivaju danas sve veći značaj, jer biljke kao veoma osjetljivi indikatori mogu ukazati na lokalne i regionalne klimatske promjene.

Fenološka mjerenja obavlja motritelj na odabranim objektima i prema usvojenim metodama. Danas se uz to sve više razvijaju načini korištenja satelitskih podataka pri određivanju fenoloških faza. Treba međutim napomenuti da je pri tome još uvijek nužna terenska provjera podataka dobivenih daljinskim osmatranjem.

Početak pupanja se može jednostavno odrediti pa je u okviru GLOBE programa odabran upravo taj stadij razvoja kao osnovna fenofaza koju učenici mogu prepoznati i odrediti njezin početak.

Prije izlaska na teren treba odrediti dominantnu i kodominantnu vrstu na našem istraživačkom području ( savjetovati se s biolozima, šumarima) odabrati primjerke dominantne vrste koje ćemo promatrati- fenološki objekat. Stabla koja odabiremo trebaju biti reprezentanti svoje vrste i uvjeta na istraživačkom području.

Zato biramo fenološke objekte tako da su stabla:

• zdrava, normalno razvijena , u prirodnim uvjetima, na tlu koje nije navodnjavano ili gnojeno
• nije pod utjecajem zgrada, prometnica ili drugih objekata
• nije planirano za sječu
• Važno je da u kraćem vremenskom intervalu kad se može očekivati pupanje možemo svakodnevno obići stabla i opažati promjene.
• Ukoliko je moguće nastojimo da su stabla što bliže našoj GLOBE meteorološkoj stanici ili službenoj stanici . Horizontalne udaljenosti mogu biti i nekoliko kilometara ( ako je teren jednolik), ali razlike u nadmorskoj visini bi trebale biti što manje.

Na terenu :

• svakodnevno obilazimo stablo u razdoblju kad se može očekivati pupanje dominantne vrste
  (najviše desetak dana)
  - opažamo početak pojave pupanja
• bilježimo onaj nadnevak kada su se na odabranim granama našega stabla otvorili lisni pupovi

Javljamo

• geografske koordinate odabranih stabala prema GPS ili karti
• opis okoliša stabala prema ponuđenim kriterijima
• nadnevak početka otvaranja lisnih pupova

natrag

ODREĐIVANJE TOPLINSKOG OTOKA GRADA
cilj: utjecaj lokalnih uvjeta na temperaturu i oborinu, proučiti utjecaj čovjeka na vrijeme i klimu
pribor : univerzalni termometar, kišomjer
uzrast: svi
trajanje projekt: 1.travanj-15.lipanj
škole u Zagrebu i neposrednoj okolici

Temperatura zraka je u gradu prosječno veća nego u okolici pa gradska atmosfera čini topli otok u odnosu na okolinu. Gradska geometrija, umjetni materijali, kanalizirano strujanje samo su neki od uzroka nastajanja toplinskog otoka.

U vrijeme trajanja projekta treba prikupiti podatke o temperaturi i oborini, a mjerenja se obavljaju prema GLOBE protokolima za atmosferska mjerenja.

Posebnu pažnju bi trebalo posvetiti da u razdoblju projekta svakodnevno i redovito obavljamo mjerenja. Tako ćemo prikupiti istovremene podatke s više mjesta u gradu i istražiti koji sve lokalni utjecaji djeluju na temperaturu zraka i količinu oborine.

Prije početka mjerenja treba provjeriti točnost termometra kako bi mjerenja bila što preciznija. Ukoliko škola ne raspolaže termometrima moguće je za razdoblje trajanja projekta posuditi termometar.

Toplinski otok Zagreba istraživan je u nekoliki stručnih radova , pri čemu su korišteni podaci službenih meteoroloških stanica (Grič, Maksimir, Pleso, Rim i dr. ). Međutim GLOBE škole su smještene tako da ćemo moći lakše uočiti lokalne utjecaje .

Prikupljene podatke možemo kasnije usporediti s višegodišnjim srednjacima. Biti će moguće ocjeniti kolike su razlike između podataka u anticiklonalnim situacijama i u vrijeme prolaza fronti.

Postupak: kalibrirati termometar
osigurati svakodnevna redovita mjerenja u isto vrijeme
zajednički proučiti i obraditi podatke

natrag

 ZAŠTITA PRIRODNE OKOLICE OD ŠUMSKIH POŽARA
cilj: upoznati učenike s važnošću meteoroloških uvjeta pri nastanku , širenju i gašenju požara, razvijati osjećaj odgovornosti za okoliš
prikupljati potrebne podatke
pribor : termometar, kišomjer, higrometar (ili psihrometer)
uzrast: svi
trajanje projekta: proljeće - jesen 1999.
načini sudjelovanja:
koristiti materijale i publikacije u smislu usvajanja znanja o šumskim požarima
koristiti podatke drugih GLOBE škola
obavljati mjerenja i obrađivati ih
surađivati s lokalnom zajednicom

Šuma i šumsko zrmljište su dobra od općeg interesa , važna za očuvanje biosfere i opstanak čovjeka na Zemlji. Broj šumskih požara je u stalnom porastu u cijelom svijetu. Jedan od razloga je sve intenzivniji promet i prodiranje civilizacije u ranije zatvorena i nepristupačna šumska prostranstva.

Šumski požari su sve veća opasnost za naše priobalje. Osim direktne materijalne štete, opasnost je i posredna, jer se uništava krajolik, nestaju staništa i vrste tipične za naše primorje.

Uzroci požara mogu biti različiti, međutim meteorološki uvjeti mogu bitno pogodovati nastajanju i razvijanju požara te ometati gašenje.

Meteorološki elementi važni za pojavu požara su ekstremno niske količine oborina i dulja sušna razdoblja , visoke temperature zraka, niska vlaga, električna pražnjenja te jak vjetar koji pogoduje isušivanju goriva i bržem širenju požara. Svi elementi koji pogoduju nastanku i širenju požara javljaju se u određenim vremenskim situacijama uz naglašeni utjecaj lokalnih uvjeta.

Prepoznavanje takovih situacija i uvjeta je osnovno polazište za zaštitu od šumskih požara.

Šumski požari su stvarna i stalna opasnost za za šume našeg priobalnog područja. Stoga bi znanja iz tog područja trebala biti dostupna već najmlađim uzrastima učenika.

Osim suradnje naših škola , svakako bi trebalo ponuditi suradnju grčkim GLOBE školama i eventualno to predložiti kao međunarodni školski projekat evropskim institucijama.

Škole koje ne mogu obavljati potpuna mjerenja mogu se svejedno uključiti nizom predavanja i aktivnosti koje će im približiti sve aspekte i pri zaštiti od požara. Moguće je organizirati razgovore s vatrogascima, šumarima, meteorolozima, obići šumsko zgarište i sl. Ukoliko postoje redovita mjerenja učenici mogu sami izračunati indeks opasnosti od požara.

natrag

Tekst priredila mr. sc. Marina Grčić, GLOBE voditelj iz Šumarske škole Karlovac. Za dodatne informacije o nekom od predloženih projekata, možete se obratiti mr. sc. Marini Grčić ili mr. sc. Dijani Garašić