Teme:

1.      Istraživački pristup u nastavi prirodoslovlja i korištenje GLOBE protokola

2.      GLOBE u funkciji unapređivanja nastave i cjelokupnog odgojno-obrazovnog rada – iskustva iz prakse

Izvješće

U  nedjelju, 21. III. poslije podne okupio se veći broj sudionika te je započeo fakultativni dio programa: Ludbreg, centar svijeta, uz stručno vođenje po gradu u organizaciji škole domaćina OŠ Sveti Đurđ.

Prije večere započeo je stručni dio programa rada u kojem je mr. sc. Janja Milković održala predavanje o Svjetskom danu voda i Svjetskom meteorološkom danu.

U ponedjeljak, 22. III., nakon kraćeg uvodnog izlaganja mr. sc. Diane Garašić polaznici su podijeljeni u 3 skupine koje su iskustveno prošle problemski orijentiranu nastavu u području vode, atmosfere i pokrova, odnosno proveli su istraživanja GLOBE baze podataka te istraživanja na terenu uz pomoć GLOBE protokola.

Polazišta problemski orijentirane nastave bila su pitanja:

a)                  Zašto je Ludbreg centar svijeta? (Radionica  Zašto je Ludbreg centar svijeta?, Radionica Vrijeme i klima Ludbrega i okolice)  Što opravdava tvrdnju? Locirati ga, odrediti antipode, odrediti ga geografski, klimatološki, morfološki, povijesno, kulturološki, ekonomski….

b)                 Što je Vatrena voda i kakve sve vode postoje u Ludbregu i okolici? Ima li još negdje u regiji ili u svijetu fenomena poput vatrene vode i sličnih? Što ima u GLOBE bazi podataka? Kakva je veza sastava vode i geološke podloge. Kakve su geološke specifičnosti?

c)                  Kakve su specifičnosti pokrova? Koliko vrsta pokrova po MUC-u postoji u istraživačkom području škole u sv. Đurđu? Kakva je veza prirodnog biološkog i geološkog pokrova te klimatskih značajki sa specifičnim kulturama koje se ovdje uzgajaju?

Navedena su pitanja bila tek poticaj, no grupa je daljnji tijek svojeg rada i sama usmjerila i oblikovala. Voditelji su sudionike potakli na postavljanje novih, sve konkretnijih istraživačkih pitanja te na izbor onog pitanja koje otvara put primjerenom (izvodljivom) istraživanju. Na temelju pitanja postavlja se hipoteza koju će istraživanje opovrgnuti ili dokazati.

Utorak, 23. III. započeo je prezentacijama istraživanja provedenih prethodnog dana. Svaka od 3 grupe svoje je istraživanje (mini-projekt) prezentirala ostalima pomoću ppt prezentacije, nakon čega je uslijedila rasprava.

Drugi dio programa toga je dana bio posvećen iskustvima u Provedbi GLOBE programa, a izlaganja su trebala odgovoriti na pitanja:

1.       Pridonosi li, kako i koliko GLOBE unapređivanju nastave?

2.      Koji su pokazatelji doprinosa kvaliteti rada škole vidljivi na razini škole? Zašto mislite (i slažu li se ostali u školi) da je GLOBE pridonio kvaliteti škole?

3.      Vidi li se unapređenje rada ili učeničkih postignuća u određenim predmetima ili predmetnim područjima? Što konkretno? Koji su pokazatelji?

4.      Primjenjujete li nešto iz GLOBE-a u svojem predmetu, svojem svakodnevnom radu sa svojom cijelom populacijom učenika? Što konkretno? S kakvim rezultatima?

5.      Primjećujete li viši stupanj razumijevanja, sposobnosti povezivanja i primjene znanja, viši stupanj proceduralnih znanja, viši stupanj praktičnih ili kognitivnih vještina kod GLOBE učenika? Možete li na temelju praćenja učenika tijekom više godina zaključiti u kojim aspektima upravo GLOBE povećava učenička postignuća?

6.      Možete li predložiti malo, interno (AKCIJSKO) istraživanje kojim biste utvrdili ima li razlika u pojedinim aspektima postignuća GLOBE učenika prema ostatku populacije? Pri tome treba biti oprezan i razlučiti inicijalno stanje postignuća od postignuća mjerenih nakon sudjelovanja u GLOBE programu, uz isključivanje drugih čimbenika koji su mogli djelovati na razvoj postignuća.

7.      Na koji se način složeni prirodoslovni koncepti najučinkovitije objašnjavaju učenicima?

8.      Prezentirajte svoj konkretni metodički predložak za poučavanje o nekom složenom konceptu iz GLOBE sadržaja. Sigurno će ostalim sudionicima biti zanimljivo čuti novu ideju ili potvrditi sličan pristup. I jedno i drugo služi razmjeni – koja su se iskustva pokazala dobra, a koja baš i nisu?

9.      Što je učenicima najteže razumjeti i kako prevladati taj problem?

10.   Savladavaju li svi vaši učenici GLOBE grupe sve sadržaje ili samo one uz mjerenja za koja su zaduženi? Dobre i loše strane takvog pristupa?

11.   Poučavanje vršnjaka – primjenjuje li se i s kakvim uspjehom? Za koje je sadržaje dobro, za koje nije?

12.   Uključujete li kolege koji nisu Globovci za tumačenje složenih koncepata? Kojih? Kako to organizirate?

Izlaganja uz prezentacije pripremili su predstavnici nekoliko škola, a u raspravi je svoj prilog temi dalo još nekoliko kolega. Prezentacije ili sažetke izlaganja na temu GLOBE u nastavi pogledajte pod istoimenim naslovom glavnog izbornika (lijevo).