Stručni skup za voditelje programa GLOBE, 21. do 23. ožujka 2010., Sv. Đurđ i Ludbreg
Radionica Zašto
je Ludbreg centar svijeta?
Cilj
Opći cilj radionice je unaprijediti znanja i vještine potrebne za primjenu istraživačkog pristupa i problemski orijentirane nastave korištenjem GLOBE protokola i podataka.
Specifični cilj je upoznavanje i primjena GLOBE protokola i ostalih dostupnih izvora podataka koji trebaju za konkretno istraživanje.
Zadatak
Koristeći različite izvore podataka (GLOBE baza), Internet, dostupna literatura i mjerenja obavljena na terenu objasniti tvrdnju da je Ludbreg centar svijeta. Locirati ga, odrediti antipode, odrediti ga geografski, klimatološki, morfološki, povijesno, kulturološki, ekonomski.
Korištenjem podataka GLOBE baze te javno dostupnih podataka DHMZ opisati vrijeme i klimu Ludbrega. Usporediti dnevne meteorološke podatke Ludbrega s podacima najbližih GLOBE škola i službenim podacima.
Nakon analize podataka povezati klimatske, gospodarske i prirodne uvjete u kojima se naselje Ludbreg razvijalo tijekom povijesti.
Aktivnosti
Sudionici radionice samostalno određuju strategiju koja će im omogućiti odgovor na pitanje „Zašto je Ludbreg centar svijeta?“.
Nakon početnih dogovora, potrebno je da samostalno postave prava istraživačka pitanja- hipoteze, prirede plan rada, podijele zadatke i dogovore neposredne ciljeve.
Voditelj će prirediti osnovne upute o mogućim izvorima podataka, poznatim činjenicama i literaturi kako bi se grupa usmjerila.
Pri tome je voditelj samo medijator koji treba dozvoliti grupi da uključi vlastite interese te proširi ili usmjeri istraživanje na neko prethodno nepredviđeno pitanje. Voditelj pomaže objasniti pojedine nedoumice vezane uz stručna pitanja grupe, teorijske pretpostavke i GLOBE protokole. Potrebno je sudionike potpitanjima navesti da uvide koji su im podaci potrebni kako bi provjerili potrebne hipoteze i da li su takovi podaci dostupni odnosno da li se uopće prikupljaju. Treba inzistirati da se okviri istraživanja definiraju kao na. pr. da se odredi pojam „centar svijeta“ koji se pojavljuje u početnom istraživačkom pitanju.
Tijek radionice treba simulirati tijek znanstvenog istraživanja : postavljanje pitanja, stvaranje pretpostavki, planiranje i oblikovanje istraživanja, prikupljanje podataka, obrada i analiza, postavljanje teorije i provjera hipoteze.
Predviđene osnovne aktivnosti su :
· Prikupljanje podataka na terenu mjerenjem (geografski položaj se određuje pomoću karte i GPS uređaja, meteorološki podaci se mjere na školskoj GLOBE postaji)
· Istraživanje i analiza potrebnih podataka u GLOBE bazi i službenih javno dostupnih podataka DHMZ-a za najbližu službenu meteorološku postaju)
· Priprema kratke ankete za građane Ludbrega, provedba i analiza rezultata ankete kojom se građane propituje „Zašto je Ludbreg centar svijeta?“
· Sudionike se potiče da iznađu i druge „alate“ odnosno izvore podataka koji će im pomoći da odgovore na postavljeno pitanje?
· Suradnja s drugim grupama, razmjena podataka i priprema izvješća-prezentacije
Tijek radionice
Izvrši se odabir istraživačkih pitanja i onda sami sudionici pokušaju oblikovati hipoteze, odnosno prvo predviđaju što bi mogli dobiti istraživanjem. Voditelji se upliću tek kad je prijeko potrebno (u ovoj fazi). Nakon toga svaka grupica dizajnira plan istraživanja na odabrana pitanja/ hipoteze. U toj je fazi neophodna intervencija voditelja. Naime, bilo bi odlično kad bi voditelji naveli sudionike da sami uvide propuste ili neodrživost ili neutemeljenost hipoteza. Ako se to ne dogodi, treba objasniti… Malo teorije: ovakav način nikako nije gubitak vremena, ponajprije stoga što ovakvim radom nastavnici stječu iskustvo vlastite kože, presudno za vođenje učenika. Ako to sami nisu prošli, neće biti u stanju primijeniti istraživački pristup u svojoj nastavi. Istraživački pristup je vrsta proceduralnog znanja, koje pripada višoj razini od činjeničnog znanja. Stoga se preporučuje u modernoj nastavi. Ako se češće primjenjuje, onda neće biti problem nastavnicima doći do ideje za istraživački rad za natjecanje.
Kad se konačno dođe do konkretnih hipoteza i plana istraživanja, valja u grupama locirati veterane – one koji poznaju protokole. Neka oni i tumače ostalima protokole (voditelji uskaču kad je potrebno) i neka uz put objasne kako oni to objašnjavaju učenicima.
Radni materijal
Kao uvodni radni materijal koristit će se:
· desetgodišnji niz meteoroloških podataka postaja u neposrednoj blizini lokacije koju istražujemo i
· podaci o povijesti i gospodarstvu Ludbrega s mrežnih stranica turističke zajednice grada Ludbrega.
Uvodni tekst:
Ludbreg je grad u Podravini (sjeverozapadna Hrvatska) na lijevoj obali rijeke Bednje, 25 km jugoistočno od Varaždina na magistralnoj cesti Varaždin - Koprivnica. Smješten je podno obronaka Kalničkog gorja a nalazi se na nadmorskoj visini od 157 m.
Iz Ludbrega vodi 6 cestovnih pravaca. Podravska cesta prema Varaždinu i Koprivnicu ima superregionalno značenje. Pravac dolinom Bednje prema Varaždinskim Toplicama i Novom Marofu veže se na Magistralnu cestu Zagreb - Varaždin (regionalno značenje). Pravci subregionalnog značenja su prema Legradu (donjem Međimurju), Prelogu, a nije bez značenja ni pravac prema prikalničkim selima. Ludbreg je euharistijsko svetište jedinstveno u Hrvatskoj, a među rijetkima u kršćanskom svijetu koje je utemeljeno pismenim ukazom samog Svetog Oca. Bulom pape Leona X, izdanom 14. travnja 1513. god. priznata je i potvrđena čudesna pojava Presvete Krvi Isusove u kapelici tadašnje srednjovjekovne ludbreške tvrđave (castrum Ludbreg). Čudo se zbilo davne 1411. god. kad je svećenik, služeći misu u kapelici, posumnjao u riječi pretvorbe kruha i vina u tijelo i krv Isusovu. Od tog doba se oko svete relikvije događaju čudesna ozdravljenja.
Relikvija se danas čuva u prekrasnoj baroknoj pokaznici (monstranci) augsburške zlatarske škole izrađenoj 1721. god. Dvorska kapelica Sv. Križa u kojoj se događaj zbio, sada je u sklopu ludbreškog dvorca Batthyany. Kapelica je oslikana prizorima vezanim uz čudo pojave Presvete Krvi Isusove.
U dvorcu Batthyany, spomeniku kulture I kategorije koji se u potpunosti obnavlja, su od 1994. god. smještene prostorije Restauratorskog centra Ludbreg.
Hrvatski sabor zavjetovao se 1739. god. u Ludbregu podići kapelu u čast štovanja Presvete Krvi Isusove koje je nazvao "najvećim blagom hrvatskog kraljevstva". Kapela je izgrađena 1994. god. u doba konačnog osamostaljivanja hrvatskog naroda i stvaranja hrvatske države.
Ludbreška Sveta Nedjelja koja se od davnina održava krajem kolovoza i početkom rujna svake godine, jedno je od najvećih proštenja u Hrvatskoj s bogatim programom vjerskih, kulturnih, sportskih i zabavnih manifestacija.
Proštenjarsko raspoloženje danima vlada Ludbregom, a gotovo cijelo mjesto postaje veliki sajmeni prostor starinskog, otvorenog tipa na kojem se nudi obilje najrazličitije robe i najrazličitijih vrsta zabave.