UNESCO-ov SEMEP projekt odgoja i obrazovanja o okolišu

u jugoistočnome Mediteranu

Autori:

Prof. dr. sc. Draško Šerman

Nacionalni koordinator SEMEP-a, e-mail: sermand@mef.hr

Tina Milavić, XVI. Gimnazija, Zagreb

Vlatka Kuhar, VII. Gimnazija, Zagreb

Projekt odgoja i obrazovanja o okolišu u jugoistočnome Sredozemlju SEMEP (South Eastern Mediterranean Environmental Project) posljednje je školske godine posvetio pažnju naporima svojih škola u nastojanju učenika, da se uz potporu svojih profesora angažiraju u vlastitim istraživanjima pod zajedničkom glavnom temom: «Otkrij svoj grad: od povijesti i kulture do održivoga razvitka». Među brojnim podtemama koje su oslovili učenici i nastavnici u SEMEP školama, jedna se provlači i stalno je prisutna: mediteranska prehrana kao osnovica zdravlja i kvalitete života u Sredozemlju.

Nizom nacionalnih seminara za trajno osposobljavanje nastavnika uključenih u SEMEP sastali smo se u organizaciji: Srednje škole «Mate Blažina» u Labinu, 20-23. IV. 2005. (prof. Mira Hrvatin i Čeda Perko); Gimnazije «Dinko Šimunović» u Sinju, 20-24. IX. 2005. (prof. Jure Jović i Marko Duvnjak); Matica hrvatska-ogranak u Rijeci: Voda hrvatsko bogatstvo, 22. III. 2006., Makarska i Park prirode «Biokovo» 6-7. X. 2006. (prof. Jure Jović).

Svim ovim sastancima već godinama dominiraju kao vrhunac godišnjih zbivanja serija godišnjih Ljetnih škola SEMEP-a na otoku Visu, koju je i ove godine po osmi puta organizirala mr. sc. Marina Rudenjak Lukenda. U ovoj Osmoj SEMEP-povoj Ljetnoj školi sudjelovalo je 36 učenica i učenika, 20 profesora iz 18 škola, iz 11 gradova RH. Sadržaj rada obuhvatio je prikaze rezultata 19 učeničkih istraživačkih projekata, 7 predavanja, 6 grupnih radionica, posjetu Viškom arheološkom muzeju i Komiškom ribarskom muzeju, cjelodnevnu plovidbu brodom do otoka Biševa i posjetu Modroj spilji.

O ovim aktivnostima izvještavali smo i komunicirali sa srodnim međunarodnim naporima u Sredozemlju: Malaga, Instituto de la Alimentacion Mediterranea, 30. III. – 3. IV 2005.; Istambul, Cevre Okulari – Sastanak Nacionalnih koordinatora SEMEP-a 26-30. V. 2005, Tarragona, Peta Mediteranska počasna nagrada, 3. VI. 2005. koju dobiva učenik Jakov Matunci, OŠ Maria Martinolića, Mali Lošinj za projekt «Spasi vrstu pokraj sebe»; Atena: Konferencija službenog predstavljanja UN Desetljeća obrazovanja za održivi razvitak (DESD 2005-2014), 26-27. XI. 2005.; Tarragona: Šesta Mediteranska počasna nagrada, 3. VI. 2006.;

Jeruzalem: Sastanak Nacionalnih koordinatora SEMEP-a, 28. X. – 2. XI. 2006. Prijedlog projekta «Hrvatski SEMEP projekt otkriva kulturnu i biološku raznolikost» pripremljen je i predložen u okviru Participacijskog programa UNESCO-a, i u Parizu odobren za razdoblje 2006-2007. Tim projektom predviđena je i potpora organizaciji slijedećega sastanka Nacionalnih koordinatora SEMEP-a u Središtu za mediteranske studije u Dubrovniku 2007. godine, te poticaj plovidbe Školskim brodom «Vila Velebita II» Pomorske škole u Bakru (profesorica Marica Kučan i kapetan Gordan Papeš).

Uz potporu Agencije za odgoj i obrazovanje i Više savjetnice mr. sc. Diane Garašić predvidjeli smo i provedbu: (1) Proljetnog SEMEP seminara za nastavnike u Pazinu, 20-21. travanj 2007. profesorica Dušica Dorčić, Gimnazija Jurja Dobrile; (2) Devetu Ljetnu školu SEMEP-a za učenike i profesore, Komiža, 10-17. srpnja 2007. u organizacije mr. sc. Marine Rudenjak Lukenda; i (3) Jesenski SEMEP seminar u Trogiru i Kaštelanskom zaljevu, 21-22. rujna 2007 u organizaciji Školske SEMEP koordinatorice profesorice Marije Kezele, Gimnazija «Ivan Lucić», Trogir. 

 na vrh

PROJEKT EKO-ŠKOLE U GIMNAZIJI U ČAKOVCU

Autori: mr.sc.Žaklin Lukša, Tea Dragić Runjak, prof. savjetnik, Nevenka Sinković, prof. mentor

Gimnazija Čakovec

Gimnazija u Čakovcu od 2002. godine stekla je status međunarodne Eko-škole. Osnovni projekt kojim se bavimo od početka je selekcioniranje otpada. Uz taj osnovni program važna je ukupna edukacija o ekologiji i povezivanje škole s lokalnom zajednicom. Posebna je specifičnost stalni rad na različitim istraživačkim projektima s nadarenim učenicima. Dobra strana projekta Eko-škola je i korelativni pristup ekoloških sadržaja kroz sve nastavne predmete. Projekt se provodi i kroz sve nastavne aktivnosti, a posebno je to moguće kroz izbornu i fakultativnu nastvu kao i kroz grupe slobodnih aktivnosti. Karakteristika projekta Eko-škle je i stvaranje tzv. „kumstva“ koje se može iskoristiti za stvaranje čvrstih veza s lokalnom zajednicom kroz ostvarivanje zajedničkih projekata. Upravo ta uzajamna interakcija kroz različite projekte je okvir za sva zbivanja koja se odvijaju ne samo u školi već se šire i na lokalnu zajednicu kao važan doprinos obrazovanju za okoliš i održivi razvoj. Takav pozitivan primjer uzajamne interakcije je i naš početni projekt koji je od selekcioniranja otpada u školi, uz suradnju s gradom i komunalnim poduzećem, prerastao te okvire i saživio i proširio se na grad i na veći dio županije.

 na vrh

ORGANIZACIJA IZBORNE NASTAVE IZ PREDMETA BIOLOGIJA

Autori:

Diana Matković, Tena Parmać, Gianna Županović i Dalibor Vladović ,

profesori biologije V gimnazije "Vladimir Nazor" iz Splita

Poradi sve većeg interesa učenika za pohađanjem izborne nastave iz predmeta biologija, aktiv profesora biologije je prije 3 god. razradio plan i način izvođenja izborne nastave koji će biti prezentiran na skupu. Izborna nastava podijeljena je u 4 skupine: "Globovci", "Terenci", "Helpovci" i "Kustosi". U prvoj godini svaki je učenik sudjelovao u radu svih skupina, prema svojim mogućnostima. Izbornu nastavu iz predmeta biologija, danas u našoj školi pohađa cca 180 učenika: drugih, trećih i četvrtih razreda. Učenici se u zadnje dvije godine opredjeljuju (prema svojim interesima) za rad u pojedinoj skupini.

"Globovci" svakodnevno mjere globe parametre: temperaturu, oborine, vrstu i količinu oblaka u suradnji sa PMC Split, a podatke šalju u svjetsku Globe bazu. Izrađuju projekte, sudjeluju na regionalnim i državnim susretima.

"Kustosi" u suradnji sa Prirodoslovnim muzejom Split sudjeluju u održavanju herbarske zbirke, upisuju podatke u knjigu herbarskog inventara i botaničku bazu podataka, fiksiraju i čiste fosilne oblike životinja, sudjeluju u uređenju i čišćenju prostorija muzeja.

"Helpovci" surađuju sa istoimenom udrugom za pomoć mladima, gdje zajedno sa liječnicima volonterima i studentima medicine pohađaju radionice o reproduktivnom zdravlju, AIDS-u i drugim spolno prenosivim bolestima. Nekoliko skupina naših učenika pohađalo je seminar održan u Klinici za dječje bolesti – Zagreb, te time steklo certifikat mladih edukatora. Najbolji edukatori prošle godine nagrađeni su višednevnim boravkom u Trentu (Italija).

"Terenci" surađuju sa Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije i brinu o očuvanju okoliša. Zaštićena prirodna područja (kao i ona koja su tek pred kategorizacijom i zaštitom), čiste od negativnog utjecaja čovjeka. Brojne su ekološke akcije na području: Pantan, izvoru rijeke Jadro, kanjonu rijeke Cetine, parku Garagnin-Fanfogna. U izradi je i zajednički projekt koji će biti prezentiran na 2. Hrvatskom botaničkom kongresu.

U drugom polugodištu učenici 4. razreda mogu izabrati pohađanje priprema iz predmeta biologija za prijemne ispite na fakultetima, ali su poradi toga oslobođeni svih drugih aktivnosti u izbornoj nastavi.

Za sve učenike izborne nastave Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije organizirala je izlete u: NP Paklenicu, NP Plitvička jezera, Imotski (imotska jezera), područje Ruda (izvor rijeke Ruda, u blizini grada Sinja). Izleti su upotpunjeni predavanjima o biološkim i geološkim značajkama posjećenog prostora.

Učenici se jednom mjesečno nalaze u kabinetu biologije i razmjenjuju iskustva. Ocjena se formira prema pohađanju i individulanom zalaganju unutar izabrane skupine.

Smatramo da smo ovim načinom rada i izvođenja izborne nastave iz predmeta biologija, bolje ispunili odgojne i obrazovne zadatke.

 na vrh

Moja škola  -  Eko  škola

Autor: Snježana Dupljak   

Osnovna škola « Vladimir Nazor » Komletinci

Uključili smo se u međunarodni program Eko-škola 2002. godine. 2003. godine dobili smo Zelenu zastavu i ponosno je istaknuli u holu škole, kao i sve ostalo službeno znakovlje.

Status Eko- škole obnovili smo 2005. godine.

Kako bi postali Eko-škola trebali smo provesti program od predviđenih sedam koraka.

1. Osnivanje odbora Eko-škole

Osnovali smo odbor Eko-škole koji se sastaje četiri puta godišnje, daje prijedloge i smjernice za rad i donosi važnije odluke. Članovi odbora su iz redova učitelja, učenika, nepredavačkog osoblja škole – spremačica, roditelji, predstavnik lokalne zajednice i predstavnik Pokreta prijatelja prirode «Lijepa naša» naše općine. Redovito održavamo sastanke, vodimo zapisnike i prilažemo ih u dokumentaciju Eko-škole, a popis članova odbora postavljen je u svim školskim prostorima i središnjem panou. U provođenju programa materijalno i moralno nas podržavaju kumovi škole Poljoprivredna zadruga Komletinci i općina Otok.

Kao znak Eko-škole, logo škole, odabrali smo lopoč i glagoljičko slovo «S», oblika gljive kojih ima mnogo u našim šumama. Time smo spojili prirodu, kulturu i tradiciju našeg kraja. Jer, dio netaknute prirode prepun prekrasnih lopoča nazvan «Luca» omiljeno je mjesto za pecanje i izlet Komletinčana, a Komletinci su poznati i po dugoj tradiciji služenja mise na glagoljici.   

2. Ocjena stanja okoliša

Na početku ulaska u program napravili smo anketu «Pregled stanja okoliša» koju obnavljamo svake godine kako bi vidjeli napredujemo li u programu. Sličnu smo anketu proveli među učenicima i učiteljima želeći ustanoviti koliko promišljamo na eko način. Rezultatima nismo bili zadovoljni, ali kada smo ponovili anketu nakon dvije godine napredak u ekološkom promišljanju bio je znatan.

3. Plan djelovanja

Uvidjevši «slabe točke» izradili smo plan djelovanja i odredili područje kojim se želimo baviti. Istovremeno sa estetskim uređenjem prostora u školi i oko nje odabrali smo temu «Otpad» kao prvu trajnu temu kojim se želimo baviti. Slijedeće godine uključili smo teme «Energija» i «Voda». Od prošle smo godine krenuli i sa temama «Prijevoz» i «Zdrav život». Danas, uz redovito estetsko uređenje škole, radimo i na selektivnom prikupljanju otpada i recikliranju papira, pratimo potrošnju struje i vode i pronalazimo mogućnosti njihove uštede. Ukazujemo na načine sigurnog i zdravog prijevoza te učimo kako zdravo i zadovoljno živjeti. Za uređenje prostora naše škole brinemo svi, učenici, učitelji, naše spremačice, roditelji i kumovi škole. U cilju uljepšavanja svog životnog prostora proveli smo akciju sadnje sobnog bilja pod nazivom «Svako dijete jedan cvijet». Prikupljeno bilje krasi naše učionice, hodnike i ostale prostore škole. O njima se brinu naše spremačice i cvjećari koji nas svake godine obraduju izradom ukrasa od plodova jeseni i božićnim aranžmanima. Osim cvjećara u našoj školi djeluju Mladi ekolozi koji su se pokazali u sadnji ukrasnog cvijeća i drveća oko škole, postavljanju kanti za prikupljanje otpada ispred škole, postavljanju kutka za sjedenje iza škole i čišćenju zapuštenog prostora u sjedištu mjesta.. Izradili su i postavili kućice i hranilišta za ptice o kojima se brinu zimi. Voditelji su akcija uređenja mjesnog groblja i pronalaženja 

«crnih točaka» u široj okolici. Mladi ekolozi imaju i važnu ulogu pri selektivnom prikupljanju otpada – papirnog i biootpada. U tu svrhu postavljene su kutije za prikupljanje papira i mjesto za kompostiranje. Eko patrole, kojih su oni voditelji, jednom tjedno prikupljeni papirni otpad odlažu u prostoriju za recikliranje- uvijek spremnu radionicu koju po želji može koristiti svaki razred. Svi razredi tijekom godine prođu radionicu, a izrađene ukrase i predmete prodajemo na Božićnom sajmu. Prikupljeni novac iskoristimo za kupnju sadnica u proljeće. Osim prikupljenog papirnatog otpada u školi godišnje provedemo i dvije akcije prikupljanja papira u mjestu. Prihod od akcije ide u fond za razminiranje i osiguravanje života bez mina. Tijekom godine organiziraju se i radionice na kojima se izrađuju ukrasi i predmeti od ostalog otpada – biootpada, plastičnog i kartonskog otpada. Od metalnog otpada i jute izradili smo i eko božićno drvce koje svake godine prigodno ukrasimo.

Potrošnju struje i vode pratimo svakog tjedna očitavanjem vodomjera i brojila. Sadržaji o vodi i energiji često se nađu na našim panoima. Svaki razred ima eko-kutak u kojem se nađu brojne teme vezane uz zdrav život, zdravu i raznoliku prehranu, sportske aktivnosti, prevenciju bolesti ovisnosti, program nenasilja u školi i sl. U organiziranju ekskurzija nastojimo posjetiti zaštićena područja Republike Hrvatske. Posjetili smo tri nacionalna parka (Plitvička jezera, Paklenica i Krka) i park prirode Kopački rit. Da bi znali cijeniti ljepote naše domovine redovito obnavljamo znanja o njezinoj biološkoj raznolikosti, zaštićenim biljkama i životinjama.

4.Praćenje stanja i ocjenjivanje

Za praćenje i kontrolu rada zaduženi su ekolozi i eko-patrole koji jednom dnevno vrednuju urednost učionica i školskog prostora. Rezultate prikazuju na panou. Zeleni cvjetovi znače pohvalu, a žuti i crveni da treba uložiti više  truda. Krajem godine najuspješniji razredi dobiju simboličnu nagradu.

5. Rad prema nastavnom planu i programu

Program Eko-škole provodimo kroz redovite nastavne programe o čemu vodimo i posebnu evidenciju.

6. Obavješćivanje javnosti i uključivanje medija

Naš su rad do sada popratile Školske novine, Večernji list, Glas Slavonije, Otočki list, Vinkovački list i Vinkovačka televizija. Sudjelovali smo do sada na dva Eko-kviza, iz područja spomeničke baštine, kojima smo željeli upoznati ostale sa gagulanima i Suvarom, suhim mlinom na konjski pogon koji se nalazi u našoj općini. Redovito sudjelujemo na Danima kruha i u školi smo uredili etno kutak. Postavili smo nekoliko predstava na eko temu i bili smo domaćini nekima od njih.

U travnju održavamo Projektni dan kada svi učenici, prema svojim interesima mogu sudjelovati u različitim ekološkim radionicama.

7. Eko kodeks

Naš je Eko- kodeks bio među pohvaljenim kodeksima na natjecanju za Eko – kodeks. Imali smo zadovoljstvo dobiti jednogodišnju pretplatu na časopis  UNA terra kojeg učenici rado čitaju i koriste u svom radu.

Slogan naše škole je «Pomozimo sebi i svijetu, očistimo i sačuvajmo svoju planetu!»

Svojim aktivnostima istražujemo mogućnosti za ljepši, zdraviji i ugodniji život svih nas – misleći pri tome i na generacije koje dolaze sutra.

 na vrh        

PROVEDBA PROJEKTA „KAKO JE UMRO MRTVI KANAL?“

Autor: Draženka Maričić, prof.

Prometna škola, Rijeka

Učenici Prometne škole svakoga dana čekaju autobus na stanici uz Mrtvi kanal.

Zbog neugodnog mirisa i mutnoće odlučili su ispitati kakvoću mora u njemu, saznati je li zaista «mrtav», kada je nastao, zašto je tako nazvan, tko je odgovoran za njegovo stanje i što oni mogu učiniti da more u kanalu bude čišće?

Istražili su povijest Rijeke i saznali da se Mrtvi kanal «rodio» 1855.god. kada je nakon čestih poplava od Rječine odlučeno da se njen tok regulira, pa je iskopano novo korito po pravcu koji bira rijeka za vrijeme najvišeg vodostaja. U staro korito je pušteno more.

Odabrali su tri mjerne postaje na Mrtvom kanalu i GPS-om odredili koordinate.

U ožujku 2006. god. su započeli s ispitivanjem fizikalno-kemijske kakvoće mora u Mrtvom kanalu po globe protokolima (prozirnost, temperatura, salinitet, otopljeni kisik, pH-vrijednost i dušik u nitratima).

Analiza uzoraka kroz tri mjeseca pokazala je da je u Mrtvom kanalu boćato more. Uočili su istjecanje vode iz otvora uz obalu. Razgovarajući sa stanarima iz obližnjih zgrada saznali su da se na tim mjestima u Mrtvi kanal ulijevaju otpadne vode.

Prisutnost dušika u nitratima na sve tri mjerne postaje navela ih je na razmišljanje i daljnje istraživanje izvora onečišćenja. Obratili su se za pomoć i suradnju Zavodu za javno zdravstvo. Rezultati MKB analize uzoraka potvrdili su njihove sumnje.

Odlučili su istražiti otkud zagađenje i što se može učiniti da se stanje popravi.

Dogovorili su sastanak s glavnim i odgovornim osobama u KD Vodovodu i Kanalizaciji.

Nakon razgovora stekli su saznanja o tome što KD ViK čine da se otpadne kanalizacijske vode ne ulijevaju u Mrtvi kanal.

Primijetili su jata cipala u Mrtvom kanalu. Istraživanjem literature i interneta saznali su čime se hrane i gdje najčešće obitavaju.

Radom na ovom projektu učenici su promatranjem, primjenjivanjem globe-protokola za hidrološka mjerenja, istraživanjem, proučavanjem i suradnjom s lokalnom zajednicom stekli nove spoznaje i vrijedna iskustva u području prirodnih i društvenih znanosti, boljem razumijevanju odnosa u biosferi, a naročito u razvijanju ekološke svijesti i brizi pojedinca za okoliš i Zemlju.

  na vrh

GOSPORARENJE  OTPADOM - USPJEŠNI  MODEL  PROVEDBE  ODGOJA  I  OBRAZOVANJA  ZA  OKOLIŠ 

Autor: Melba Blažić Grubelić, prof.

Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci

 Gospodarenje otpadom jedan je od gorućih problema modernoga društva, što nije mimoišlo niti nas u Rijeci. I dok se u zemljama tzv. prvoga svijeta otpadom uistinu gospodari, u Hrvatskoj je to gospodarenje samo na papiru. U vrijeme kada smo se mi u školi uhvatili u koštac sa ovom vrlo nepopularnom temom to je bila prava znanstvena fantastika.

Gospodarenje otpadom vrlo smo intenzivno obrađivali od 1997. sve do 2003. Sa ovom su  se problematikom upoznali učenici tijekom nekoliko generacija i to pretežno učenici općih odjeljenja, kroz izbornu nastavu biologije, odnosno kroz ekologiju, ili na satovima razredne zajednice, što je na koncu preraslo u zaseban projekt naše škole u okviru Hrvatskog SEMEP-a, a rezultiralo je prilično obuhvatnim radnim listovima koje sam 2003. i sastavila za SEMEP.

Radni listovi Gospodarenje otpadom, odnosno njihova provedba sastoji se redom od slijedećih aktivnosti:

1.  uvodni dio - radionica , tijekom koje učenici igraju uloge pojedinih interesnih grupa;

2.  kratko izlaganje učitelja ili nekog od zaposlenika ministarstva ili županije u čijoj je ingerenciji

     gospodarenje otpadom;

3. koliko otpada stvaram? - izvanškolska aktivnost koja uključuje kategoriziranje otpada od strane

    učenika i njihovih obitelji;

4. što se događa sa sakupljenim otpadom? - učeničko istraživanje u suradnji sa lokalnim komunalnim

    poduzećima ili onima koji imaju koncesiju za bavljenje ovom djelatnosti;

5. može li se postojeće stanje poboljšati? - učeničko djelovanje pisanjem pisama županijskim i gradskim

    institucijama;

6. ponašati se "zeleno" - zaključak tj. osvješćivanje vlastitog ponašanja i ponašanja okoline.

Ovakav se model provedbe odgoja i obrazovanja za okoliš pokazao vrlo uspješnim; dao je konkretne rezultate, pa i nadalje provodimo nove projekte, pridržavajući  se provjerenoga modela.

 na vrh