ZAGAĐUJU LI ZADARSKE MARINE MORE?

Sažetak projekta

HOTELIJERSKO-TURISTIČKA I UGOSTITELJSKA ŠKOLA - ZADAR
Autori: Josipa Kerić, Matea Juričević i Kristina Arbanas
Mentor: Milena Ivanac Maštruko, prof.

1.Istraživačka pitanja / Hipoteze
Dosadašnje GLOBE-analize vode na morskoj postaji Vitrenjak pokazuju visoku kvalitetu vode. Ta postaja se nalazi izvan uvale s marinom (jedriličarskim klubom). Zanimalo nas je koliko je voda čista unutar same marine. Naša hipoteza je da marina uzrokuje izvjesno zagađenje. Zbog usporedbe, istražili smo još dvije gradske marine.
2.Metode istraživanja
U istraživanju smo vršili fizikalno-kemijske analize po GLOBE-protokolima (temperatura, prozirnost, otopljeni kisik, pH, alkalitet, nitrati i nitriti, salinitet).
Podatke smo prikazali u tablicama i na grafovima, kako ukupne, tako i usporedne podatke za pojedine parametre na svim mjernim točkama.
3.Prikaz podataka
Analize smo vršili na šest mjernih točaka u tri gradske marine: 1.unutar marine Vruljica u koju utječe i istoimeni potok; 2. izvan područja marine Vruljica; 3. unutar marine Vitrenjak; 4. izvan prostora marine Vitrenjak; 5. unutar marine Borik; 6. izvan prostora marine Borik. Koristili smo i rezultate redovnih GLOBE-mjerenja na postaji potoka Vruljica.
Izvršili smo po tri mjerenja tijekom travnja 2006, za vrijeme dok se na brodovima odvijaju intenzivni radovi(čišćenje, bojenje, popravci itd.). Uzorke sa svih točaka smo uzimali unutar jednog sata.
Rezultati pokazuju da je najniža prosječna temperatura vode izmjerena na točki 4 (16.7 C), a najviša na točki 5 (19.8C). Najniža količina kisika je na točki 1 (7.2 mg/l, deficit kisika 2.2 mg/l), a najviša na točki 4 (9.2 mg/l, deficit 0.6 mg/l). Prosječno najniži pH je na točki 1 (7.2), a najviši na točkama 3, 4 i 6 (8.1). Alkalitet je najveći na točki 1 (402 mg/l CaCO3), a najniži na točki 4 (180mg/l CaCO3). Salinitet se kreće od 11.9 ‰ na točki 1 do 37.9 ‰ na točki 4. Prisutnost nitrata je utvrđena samo na točki 1 (pri svakom mjerenju 5.68 mg/l N-NO3- ), te u jednom mjerenju na točki 2 (2.27 mg/l N-NO3-). Nitriti nisu prisutni ni na jednoj točki. Prozirnost vode mjerena Secchi-diskom veća je od dubine vode na svim točkama (od 85 do 240 cm), osim na točki 1 gdje je prozirnost iznosila160 cm (manja od dubine vode). Potok Vruljica stalno pokazuje deficit kisika od oko 4 mg/l, što smo u lanjskom projektu pripisali kratkom nadzemnom toku, nitrate u količini od 2,27 do 5,68 mg/l N-NO3-, alkalitet oko 400 mg/l CaCO3, pH oko 7.
4.Zaključci
Točka 1 se najviše razlikuje od drugih mjernih točaka, što usporedbom podataka možemo vjerojatno pripisati utjecaju potoka (manje otopljenog kisika, niži pH., viši alkalitet, bočatost, prisutnost nitrata).
Utjecaj potoka se proteže i na točku 2 (niži salinitet, veći alkalitet, niži pH, jednokratna prisutnost nitrata).
Najvišu kvalitetu pokazuje more na točki 4, koja je najbliža otvorenijem moru.
Parametri relevantni za procjenu kvalitete vode (deficit kisika, pH, nitrati i nitriti) ne pokazuju značajne razlike u moru unutar marina u odnosu na vanjske mjerne točke.
Prema našim provedenim mjerenjima, marine značajno ne zagađuju more.
Ova analiza je samo orijentacijske vrijednosti; potpunije odgovore na prvotnu hipotezu dobili bismo praćenjem stanja kroz dulji vremenski period (razna godišnja doba, više godina), te dodatnim mikrobiološkim i kemijskim analizama.
 

Ivana Rogić, Tamara Orlović, Sarasvati Marač
Kemijsko grafička škola, Rijeka


1. Istraživačko pitanje/Hipoteza
Četiri godine pratimo kvalitetu mora u našem gradu. U srpnju i kolovozu prošle godine čitali smo u sredstvima javnog informiranja o incidentu tj. onečišćenje mora na kupalištu ispod bivšeg hotela Park na Pećinama, u blizini naše istraživačke postaje. Započeli smo s istraživanjem.
Postavili smo istraživačko pitanje: Hoće li i ove godine biti zabranjeno kupanje na plaži, te zašto se osjeća nepodnošljiv smrad iako je onečišćenje sanirano!

2. Metode istraživanja
Kemijske parametre kvalitete mora prema hidrološkim GLOBE protokolima (temperatura, pH, otopljeni kisik, prisutnost nitrata i nitrita) određujemo cijele godine.
Da bismo odredili kategoriju i kvalitetu mora u četiri navrata smo odnijeli po dva uzorka mora (Pećine 1 i Pećine 2) na mikrobiološku analizu u Zavod za javno zdravstvo u razdoblju od Svjetskog dana voda 22.ožujka do 22.travnja 2006. godine, Dana planeta Zemlje.Ostvarili smo suradnju s komunalnim društvom Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka, koji su koordinirali provođenje mjera za otkrivanje i smanjivanje onečišćenja mora na Pećinama. Upoznali smo metode snimanja TV kamerom javnog sustava odvodnje otpadnih voda. Saznali smo sve o ubacivanju uranin boje radi praćenja propusnosti kanalizacijskih cijevi .
Tlo smo ispitivali na dva mjesta: neposredno iznad plaže uzeli smo tri uzorka, a jedan uzorak, kontrolni, smo uzeli na deset metara od zagađenja. U uzorcima smo ispitivali: pH, kloride, nitrate, nitrite, sulfate, sulfite i fosfate.

3. Prikaz podataka
Raspon dobivenih vrijednosti za ukupne koliforme iznosi od 1950 pa čak do 39000/ 100 mL
(MDK maksimalno dozvoljena koncentracija za more podobno za kupanje iznosi 500), fekalnih koliforma od 240 do 2600 /100mL (MDK maksimalno dozvoljena koncentracija za more podobno za kupanje iznosi 100), a fekalnih streptokoka od 10 do 800/ 100 mL (MDK maksimalno dozvoljena koncentracija za more podobno za kupanje iznosi 100).
Rezultati ispitivanja uzorka Pećine 2 pokazuju da je more podobno za kupanje.
Miris po sumporovodiku je vrlo intenzivan i neugodan. TV snimka pokazala je oštećenje kanalizacijske cijevi na priključku interne kanalizacije tvrtke «Galvanizacija d.o.o.» i oštećenje kolektora na tom području. Zbog toga su stijene na kupalištu crvenosmeđe boje koja je posljedica prisustva željeznih bakterija. More je u godini dana ispralo boju sa stijena koje su uronjene u more, a na stijenama koje nisu uronjene u more vidi se intenzivno crvenosmeđe obojenje.
Rezultati ispitivanja prva tri uzorka tla su pokazali povećane koncentracije nitrita, nitrata, sulfita i klorida.( 500mg/L Cl-, 100 mg/L NO3-, 10 mg/L SO32- )

4. Zaključci
Rezultati ispitivanja uzorka mora Pećine 1 su pokazali vrlo visoko fekalno onečišćenje. Prošlogodišnje onečišćenje mora uzrokovano je industrijskim i fekalnim onečišćenjem.
Industrijsko zagađenje koje je izazvalo poduzeće «Galvanizacija d.o.o.» je sanirano. Fekalno zagađenje je samo djelomično sanirano pa je more još nepodobno za kupanje i pripada 4. kategoriji tj. jače zagađenom moru.
Kanalizacijski sustav je star preko 50 godina i potrebno ga je redovito održavati. U travnju ove godine završena je sanacija dijela kanalizacijske mreže kao i sanacija kanalizacije bivšeg «Park hotela» zbog čega je i obližnje tlo zagađeno.
 

Autori: John Lehn, Marta Grković, Marina Alagušić, Marina Martinić
Mentor : Mihaela Marceljak Ilić, prof.biol
Zrinka Topličan , prof. fiz i kem
XV. GIMNAZIJA, Zagreb

1. ISTRAŽIVAČKO PITANJE/ HIPOTEZA
U ovom projektu smo željeli doznati da li zelene nitrofilne alge (poput Ulva sp., Entheromorpha sp., Chladophoa sp.) koje ponekada susrećemo u većem obilju u obalnom pojasu Jadranskog mora mogu biti pouzdani bioindikatori antropogenog zagađenja uzrokovanog unosom veće količine hranjivih tvari u more (kanalizacija).

2. METODE ISTRAŽIVANA
U našem istraživanju koristili smo sljedeće metode: određivanje gustoće populacije algi pomoću biocenoznog kvadrata, identifikacija algi, analiza abiotičkih čimbenika u moru prema GLOBE protokolima (temperatura, električna vodljivost, količina otopljenog kisika, količina nitrata i pH), te mjerenje količina amonijaka, sulfata i fosfata pomoću setova za određivanje. Uzorkovanje i analizu abiotičkih čimbenika i gustoću populacije algi su neovisno vršile različite grupe učenika. U analizi podataka koristili smo izračunavanje aritmetičke sredine, standardne devijacije te korelacije abiotičkih indikatora zagađenja i odnosa veličina populacija algi.

3. PRIKAZ PODATAKA
Projekt je započeo u proljeće 2004. godine te je još uvijek traje. Vrijeme odvijanja je uvijek prvi tjedan u mjesecu svibnju kako bi odsutnost kupača, te mogućeg cvjetanja mora bili jedan od kontrolnih parametara. Mjesto odvijanja projekta je Veli lošinj na otoku Lošinju (mjesto na kojem nisu zabilježena kritična zagađenja mora popraćena cvjetanjem). Izabrano je 5 lokacija. Lokacija L4 okrenuta je prema otvorenom moru gdje u blizini nema potencijalnih zagađivača i ona služi kao kontrola, L3 je okrenuta prema otvorenom moru ali povrh nje je groblje, L1 i L5 su lučice, L3 je lokacija na granici otvorenog mora i lučice L1).

4. ZAKLJUČAK
Analizom podataka trogodišnjeg istraživanja zaključili smo da su zelene nitrofilne alge bile prisutne u znatno većim populacija na lokacijama L1 i L5 gdje je kemijskom analizom utvrđena snižena koncentracija kisika i snižen pH, te povišena količina amonijaka i ostalih hranjivih tvari, a time utvrđeno zagađenje. Smeđe i crvene alge gušće su naseljavale područja gdje su ovi parametri bili u optimalnim vrijednostima. Na temelju navedenih rezultata koji ukazuju na podudarnosti kemijskih indikatora zagađenja i povećane brojnosti nitrofilnih algi u odnosu na smeđe i crvene alge naša hipoteza da su zelene nitrofilne alge pouzdani bioindikatori antropogenog zagađenja je potvrđena.
 

Tina Đuričić. Dragana Miljević, Suzana Skrbin
Mentor: Šeherzada Talić
 

SREDNJA ŠKOLA PETRINJA, PETRINJA

1. Istraživačka pitanja/ Hipoteze
Na rječici Petrinjčici imamo hidrološku postaju na kojoj vršimo tjedne fizikalno-kemijske analize. Petrinjčica utječe u rijeku Kupu u samom gradu. Željeli smo usporediti kvalitetu ovih dviju voda.

2. Metode istraživanja
Pri svome radu koristili smo GLOBE protokole za fizikalno-kemijsku analizu vode.
Mjerili smo temperaturu vode i zraka, prozirnost, pH, električnu vodljivost, otopljeni kisik, nitrate, nitrite i amonijak.

3. Prikaz podataka
Odbrali smo mjerne postaje na rijeci Kupi u Petrinji-kupalište zatim u gradu Sisku-Stari grad. Mjerenja smo vršili od rujna 2005. do ožujka 2006. i to svakog 27. dana u mjesecu. Hrvatske vode /Služba za zaštitu voda sliva Save/ nam je ustupila podatke za još dvije mjerne postaje Kupa-Brest i Kupa-Sisak most.
Općenito je Petrinjčica imala bolju kvalitetu vode od Kupe, uz iznimku uzorka u siječnju kada smo izmjerili količinu O2 u Petrinjčici 5,6 mg/L, te pH vrijednost 6,5 uz koncentraciju NH4+ od 1 mg/L.

4. Zaključci
Kada uzmemo u obzir sva mjerenja, kvaliteta vode u rječici Petrinjčici je bolja u odnosu na Kupu. Sporadična zagađenja izazvana lošim odnosom prema rječici i očiti ljudski utjecaj mogu biti uzrok povremene loše kvalitete vode. Za razliku od tih „točkastih“ zagađenja, Kupa je konstantno pod antropogenim utjecajem. Smatramo da za potpuniju sliku treba proširiti opseg i kontinuitet mjerenja.