UTJEČU LI METEOROLOŠKI UVJETI NA KVALITETU ZRAKA?

1. Istraživačko pitanje/hipoteza

Cilj ovog rada je dokazati vezu između koncentracija  polutanata u zraku  i meteoroloških uvjeta.

 

• Ovisno o meteorološkim uvjetima mogle bi se predvidjeti koncentracije aeropolutanata na pojedinim lokacijama te istraživati načine smanjenja aeroonečišćenja. Svakim novim saznanjem korak smo bliže očuvanju čistoće zraka.

 

• Mislimo da  veza između meteoroloških uvjeta i koncentracije aeropolutanata bitno utječe na fizička i psihička stanja čovjeka, tj. da je usko povezana s biometeorološkom prognozom. Stoga je vrlo važno informiranje javnosti o utjecajima zagađenja zraka i mogućnosti njezinog udjela u zaštiti zraka, minimalnog, a opet vrlo efikasnog.

2. Metode istraživanja                                                                                                                                                                                                                       U radu smo koristili vlastitu GLOBE bazu podataka, bazu podataka školske digitalne meteorološke stanice i izvješće TE PLOMIN za 2004.g.kako bi mogli potvrditi svoju pretpostavku.

3. Prikaz podataka

 A) Koncentracije svih polutanata nešto su veće u periodu od 26.11. do 30.11. 2004., a u to vrijeme meteorološki uvjeti su bili:

•  potpuno oblačno
•  niži tlak zraka
•  vjetrovi južnih smjerova umjerene brzine
•  relativna vlaga između 65 - 75%
•  temperatura zraka 8˚ - 11˚ C

 

B) Tijekom studenog niti jedan polutant nije prekoračio preporučene vrijednosti (prema UREDBI O PREPORUČENIM I GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA KAKVOĆE ZRAKA od 21. studenog 1996. , NN 106/96) i u tom periodu zrak u Labinu je prema ZAKONU O ZAŠTITI ZRAKA REPUBLIKE HRVATSKE od 21. lipnja 1995. NN 48/95 bio 1. kategorije (čist ili neznatno onečišćen zrak, nisu prekoračene PV), što ide u prilog tome da naši lokalni aeroonečišćivači (TE Plomin, Holcim d.o.o, TV Most Raša, gradska toplana) vode računa o emisijama svojih postrojenja.

 

4. Zaključci

• Tijekom studenog zrak u Labinu bio je 1. kategorije jer nisu prekoračene preporučene vrijednosti, tj. zrak je bio čist ili neznatno onečišćen.

• Meteorološki uvjeti i polutanti mogu se dovesti u vezu, što je potvrdio naš rad jer smo odabrane polutante SO₂, NO₂, ozon i dim doveli u vezu sa relevantnim meteo čimbenicima: temperatura, tlak zraka, naoblaka, jačina i smjer vjetra te vlažmost zraka.

• Rezultati našeg rada potvrdili su i pretpostavku koja se sve češće iznosi putem štampe, a ta je da nam dobar dio polutanata radi reljefne otvorenosti i meteoroloških uvjeta stižu od «susjeda» i da za kvalitetu zraka na našem području nisu jedini krivci «lokalni» aeroonečišćivači, mada se uglavnom oni prozivaju na lokalnoj «sceni» udruga za zaštitu okoliša.

Utjecaj međugodišnjih variranja klime na migraciju i gnježđenje bijele rode

Tehnološko kemijska škola Karlovac
Stjepana Mihalića 43,
Karlovac

Globe projekt

1. Istraživačka pitanja/Hipoteze
Da li temperatura utječe na migraciju bijele rode, ako da, na koji način ?
Mogu li oborine imati utjecaj na migraciju bijele rode ?
Da li su vremenske prilike utjecale i na broj mladih u gnijezdu ?

2. Metode istraživanja
U sklopu fenoloških opažanja koristili smo samo metodu motrenja i
opažanja bijele rode (dolazak, odlazak te gnježđenje) kao Globe protokole.

3. Prikaz podataka

U sklopu fenoloških opažnja koja se bave promjenama u biljnom i životinjskom svijetu a usko su povezana s klimatskim promjenama tijekom godine promatrali smo migraciju i gnježđenje bijele rode, te broj mladih u gnijezdu u periodu od 2001.do 2005. godine.

 

Kao izvor podataka koristili smo još podatke od meteorološke postaje Karlovac količinu oborina, grafikon Srednje škole Petrinja za trenutačnu temperaturu i količinu oborina kako bismo mogli usporediti podatke i vidjeti da li postoje razlike s obzirom na različita geografska područja škola.
 

 JE LI 2005. GODINA U KARLOVCU BILA KIŠNA?

OŠ DUBOVAC
PRIMORSKA 9
47000 KARLOVAC
tel.: 047 416561


UVOD: Običaj je da godinu na njezinu završetku opišemo i zabilježimo u sjećanju po vremenskim prilikama. Karlovčani su proteklu 2005. godinu opisali kao kišnu. Prema podacima na karti Državnoga hidrometeorološkog zavoda vidimo da je područje oko Karlovca i Karlovac u 2005. bilo kišno. Željeli smo ispitati pokazuju li i naši podaci tako.

HIPOTEZA: Pretpostavka je da podaci naše mjerne postaje (OŠ DUBOVAC) pokazuju da je 2005. godina bila kišna i da djelomično odstupaju od podataka DHZ.

METODE RADA: Prema GLOBE protokolima mjerili smo količinu padalina od 01.01.2005. godine do 31.12.2005. godine. Podatke smo upisivali i izradili grafikone. Naše podatke uspoređivali smo s podacima o višegodišnjem prosjeku padalina za Karlovac dobivenim iz DHZ. Podatke s naše mjerne postaje o ukupnoj količini padalina u 2005. godini smo usporedili s podacima Meteorološke postaje Karlovac.

REZULTATI:
a) Ukupna količina padalina na mjernoj postaji OŠ DUBOVAC za 2005. godinu prikazana je na GLOBE grafikonima
b) Usporedba ukupne količine padalina za 2005. na našoj postaji i meteorološkoj postaji Karlovac prikazane su grafički u računalnom programu excell gdje je izračunata korelacija podataka
c) Usporedba ukupne količine padaline za 2005. mjerne postaje OŠ DUBOVAC s višegodišnjim prosjekom
d) Usporedba ukupna količine padaline za 2005. Meteorološke postaje Karlovac s višegodišnjim prosjekom.

ZAKLJUČAK: Iz svih priloženih grafikona moći ćemo izvesti zaključak koliko su mjerenja GLOBE učenika bila točna, tj. pokazuju li naši podaci da je 2005. bila kišna godina. Očekujemo odstupanje zbog nedostatka 9 podataka o padalinama . Isto tako, odstupanje može biti uzrokovano pozicijom OŠ Dubovac koja se nalazi tik uz rub šume Kozjače dok je Meteorološka postaja Karlovac na čistini udaljena od naše škole približno 2 km.