HRVATSKA

 

USPJEŠNO IZLAGANJE - PREZENTACIJA

 

 

 
Vinko Vučić
 
 
Uspješno izlaganje – prezentacija
 
1. Što morate postići izlaganjem?
Objasniti slušateljima o čemu govorite;
Učiniti to zanimljivim;
Učiniti da to slušatelji zapamte;
Dokazati ono što želite.
 
2. Kako pripremiti izlaganje ?
Definirati cilj izlaganja;
Odrediti koliko će izlaganje trajati;
Doznati karakteristike ljudi koji će vas slušati;
Strukturirati izlaganje;
Pripremiti tehnička pomagala;
Uvježbati izlaganje.
 
2.1. Cilj izlaganja
Informiranje
Uvjeravanje
 
2.2. Koliko će trajati vaše izlaganje?
Ako možete birati – optimalno 15 - 20 min;
Manje od toga – nedovoljno. Više od toga - dosadno.
 
2.3. Tko će vas slušati?
Tko su vaši slušatelji, koliko će ih biti?
Koja je razina njihovog obrazovanja?
Što već znaju o temi o kojoj će se govoriti?
Kakve stavove već imaju o tome?
Zašto dolaze slušati vaše izlaganje?
Što slušatelji žele dobiti od vas? Kako zadovoljiti njihove potrebe? Kako privući i održati  
 njihovu pažnju?
Kako s njima uspostaviti odnos?
 
2.4. Kako strukturirati izlaganje?
Uvod
Privucite pažnju slušatelja;
Navedite temu o kojoj ćete govoriti;
Navedite glavnu tezu izlaganja i ideje;
Kažite koliko će izlaganje trajati.
 
Glavni dio izlaganja
Napisati glavne ideje i složiti ih po logičnom redoslijedu;
Jasno ih obrazložiti;
Potkrijepiti ih činjenicama i brojkama, statističkim podacima, izjavama stručnjaka, pričom,  
 humorom.
 
Zaključak
Sumirajte glavne ideje;
Još jednom naglasite osnovnu ideju;
Recite da kanite završiti izlaganje i onda ga stvarno završite.
 
2.5. Koja tehnička sredstva koristiti?
Koja god koristili izvedba mora biti prikladna i sigurna (kompjutor, grafoskop, video,
 dijaprojektor, flipchart  i dr.);
Odaberite dijelove izlaganja koje ćete prikazati;
  (sažmite tekst, pazite na čitljivost – veličina i oblik slova, kolorit, kompozicija …).
 
Tipografija i veličina slova
Bez obzira koristite li u prezentaciji kompjuter, grafoskop, poster ili dr., posebno je važno odabrati tip slova (oblik) i njihovu veličinu kako bi auditorij mogao bez teškoća pročitati napisano. Stoga se preporuča sljedeće:
 
 
Visina pisma (mm) – Velika slova              Veličina slova (pts)                      Udaljenost u metrima
__________________________________________________________________________________
 
                  10 mm                                               45  points                                   2 – 4 metra
                  15 mm                                               68  points                                   4 – 6 metra
                  20 mm                                               90  points                                   5 - 7  metara
                  30 mm                                             134  points                                   7 – 9 metara
                  40 mm                                             179  points                                   9 – 12 metara
 
 
Prikazani standard odnosi se na visinu slova (verzal) u mm , odnosno veličinu slova u točkama. Visina slova je izražena u mm zato što primjerice, Ariel od 10 točaka (pts) nije iste veličine kao i Times New Roman od 10 točaka. Ariel je veći za  jednu točku, što znači da je Ariel od 10 točaka približne veličine kao Times New Roman od 11 točaka.
Pri tome treba voditi računa o tome da se lakše čita Curent (mala slova) od Verzala (velika slova). Također je važno pravilno odabrati tipografiju (tip pisma, font), jer svi fontovi nisu jednako čitljivi. Poželjno je upotrebiti jednostavni font bez serifa (primjerice Ariel nema, a Times New Roman ima serife). Na temelju istraživanja, u posljednje vrijeme se kao najčitljiviji font ističe Meta.
U prezentaciji koristite uvijek samo jedan font (miješanje više fontova zbunjuje čitatelja i otežava čitanje).
 
U tablici, u nastavku, visina velikih slova (Verzal) je izražena u milimetrima (mm), a udaljenost čitatelja od teksta u metrima. Tako primjerice, na udaljenosti od 60 metara, velika slova trebaju biti visoka 205 mm (20,5 cm).
 

 
 Udaljenost od slova u metrima
 
 «Oštre» i «neoštre» boje
Pri odabiru boja za tekst i podlogu, valja imati na umu da boje i obojeno svjetlo jasno variraju po svojim mogućnostima definicije. Na prvi se pogled čini kao da je bijelo svjetlo ono koje najjasnije definira objekte. Međutim, naše se oči ne mogu istodobno izoštriti na sve valne dužine svjetla. A kako je bijelo svjetlo sastavljeno od svih vidljivih valnih dužina, oko se nešto teže fokusira nj nego na samo jednu valnu dužinu. Eksperimenti su dokazali kako žuta boja ima, za normalno oko, najveću snagu definicije, veću nego sve ostale boje jednake svjetloće. Slijedom niza eksperimenata sastavljena je tablica različitih kombinacija boja, s obzirom na oštrinu:
1. crno na žutom
2. zeleno na bijelom
3. crveno na bijelom
4. plavo na bijelom
5. bijelo na plavom
6. crno na bijelom
7. žuto na crnom
8. bijelo na crvenom
9. bijelo na zelenom
10. bijelo na crnom
11. crveno na žutom
12. zeleno na crvenom
13. crveno na zelenom
 
Kao što se vidi, najčitljivija je kombinacija jest crno na žutom, a poznato crno na bijelom nalazi se tek na šestom mjestu. Ukoliko bojom podloge (teksta) želite posebno naglasiti poruku (sadržaj) pažljivo odaberite boju teksta, odnosno podloge, kako bi izabrana kombinacija boja bila što čitljivija.
Ako za podlogu koristite fotografije, pažljivo ih odaberite, jer kada na njih položite tekst, on mora biti čitljiv (tekst na «šarenoj» podlozi teško se čita).
 
 
Koliko informacija staviti na jedan slajd?
 
Ne više od 5 – 6 redaka teksta, s time da informacije moraju biti sadržajno povezane, odnosno trebaju pripadati istoj cjelini (poglavlju). One također trebaju biti napisane u naznakama, a ne kao cjelovite rečenice. Ukoliko se, umjesto tekstom, možete koristiti slikom, učinite to, jer slika «sama govori», a auditoriju je zanimljivije gledati sliku, nego čitati tekst. Ono što ste naumili napisati, uz predočenu sliku, recite ukratko.
Svaki slajd prezentacije treba biti kompozicijski uravnotežen. To znači da elementi (informacije) na slajdu moraju biti grupirani, a ne «razbacani» i treba ih biti što manji broj. Također, svaki slajd treba imati «dominantu» (element kojega gledatelj najprije uočava, a istaknut je veličinom, bojom ili na neki drugi način).
 
Koliko koristiti animaciju?  
 
Animaciju treba koristiti samo s određenom svrhom. Loše je upotrebljavati animaciju samo zato da bi auditorij vidio da je znate koristiti. Onda se obično događa da slova i slike «lete» na sve strane ili dolaze iz raznih pravaca, a auditorij gubi koncentraciju radi otežane percepcije te se stvara nepotreban «komunikacijski šum». Osim toga, suvišnom animacijom se gubi i dragocjeno vrijeme. Stoga, animaciju koristite funkcionalno i samo s određenim ciljem.
 
 
3. Kako izlagati?
Očima održavajte kontakt sa slušateljima;
Govorite dovoljno glasno;
Glavne točke u izlaganju naglasite pokretima ruke ili tonom glasa;
Držite se plana izlaganja;
Ostavite vremena za pitanja i odgovore;
Nemojte čitati (osim, ako se nešto želi posebno podvući).
 
4. Kako uvježbati izlaganje?
Vježbajte, vježbajte i vježbajte!
Snimite se na audio ili video traku (najbolje).
 Ako za to nemate mogućnosti ili vremena zamolite dobrog prijatelja da vas sasluša.
 
5. Kako odgovarati na pitanja?
Saslušajte pitanje do kraja prije nego što počnete odgovarati;
Ponovite pitanje tako da ga svi čuju;
Zahvalite na postavljenom pitanju i napravite kratku stanku;
Odgovorite na pitanje iskreno i najbolje što možete.
 (Ako ne znate odgovor, recite da ne znate, ali da ćete provjeriti i naknadno odgovoriti.);
Pitajte osobu koja je postavila pitanje je li zadovoljna odgovorom.
 
6. Želite li biti uvjerljivi?
Govorite o stvarima koje dobro poznajete;
Izlaganje počnite stvarima koje ljudi općenito prihvaćaju;
Naučite govoriti jasno, sigurno i relativno brzo;
Izravno gledajte u ljude kojima govorite;
Odmah na početku recite najvažnije;
Ne budite nasilni u nastojanju da pošto-poto uvjerite ljude u svoj stav;
Pokažite nepristranost;
Vodite računa o raspoloženju ljudi kojima govorite;
Učinite slušatelje suodgovornima za akciju koja slijedi govor;
Dodatno potaknite razmišljanje slušatelja;
Uključite slušatelje da aktivno sudjeluju;
Budite opušteni.
 
7. Razlikujte tipove publike
 
Pokretači – ubrzani, glasni, skloni riziku, otvoreni, poduzetni, dominantni, ne slušaju.
Prezentacija mora biti snažna, jasno usmjerena, jako dobro strukturirana, koncizna, s dobro
  istaknutim kratkoročnim i dugoročnim dobitima zagovarane ideje.
 
Ekspresivci – kreativni, maštoviti, pomalo divlji, puni ideja, teško održavaju usmjerenost  
  pažnje.
Prezentacija treba potaknuti njihovu maštu i motivaciju, biti prožeta neobičnostima i  
 uzbuđenjima, ukazivati na mogućnosti za osobni rast i razvoj, naglašavati brze rezultate.
 
Ljubazni – usmjereni na ljude, prijateljske odnose, razmjenu osjećaja.
Prezentacija bi trebala biti opuštena i prijateljska uz obilato korištenje osobnih imena, puna
 prilika za razgovor, stalno treba ukazivati na mogućnost poboljšanja sigurnosti ljudi općenito.
 
Analitičari – uredni, pedantni, točni, oprezni, izbjegavaju rizik, dobro slušaju, vole činjenice.
Prezentacija mora biti logična, precizna, točna u vremenu i strukturi, didaktički oblikovana sa
 svim dokazima i garancijama stručnjaka, dokumentirana rezultatima i vašim osobnim
 kompetencijama.
 
8. Neverbalna komunikacija
Održavajte kontakt očima i izravno gledajte u ljude, ne trepćite pretjerano;
Važne stvari naglasite, između ostalog, mimikom, gestama, promijenite položaj, nagnite se     
 prema naprijed;
Ne pravite duge pauze, izbjegavajte pročišćavanje grla i sl.;
Ako slušate, potvrdno kimajte glavom (ne bez veze);
Ne smiješite se izvan konteksta;
Ne sjedajte na stol;
Izbjegavajte dodirivanje lica, češkanje, otkopčavanje i zakopčavanje odjeće, igranje s različitim
 predmetima i sl.
 
I na kraju …
Upitajte se na kraju nastupa:
Jesam li točno snimio svoju publiku?
Je li moja prezentacija bila dobro usmjerena?
Je li postignuta svrha prezentacije?
Jesu li dokazi bili relevantni i djelotvorni?
Jesam li bio (bila) dovoljno uvjerljiv da zadobijem pažnju slušatelja?
Jesu li “izvori znanja” (slajdovi, prozirnice, filmovi i dr.) pridonijeli kvaliteti prezentacije?
 
Vodite bilješke o svakom nastupu: što ste kome rekli, što je bilo dobro, a što ne.
 
 
   

 

 

Novosti GLOBE škole Priručnik za mjerenja GLOBE u nastavi Suradnja GLOBE škola - projekti Susreti GLOBE škola Linkovi Kontakti Arhiva

 

natrag