KRŠKE LOKVE LABINŠTINE

GLOBE grupa i učenici: Alisa Kos, Sanjin Franković i Marino Gergorić

Voditelji: Mira Hrvatin i Čeda Perko

SREDNJA ŠKOLA MATE BLAŽINE, LABIN

1. Istraživačko pitanje/hipoteza

 Kako bi odgovorili na pitanje «Jesu li krške lokve ugroženi ekosustavi ?» svoj rad podijelili smo na sljedeće aktivnosti: 1) popisati krške lokve Labinštine kako bi se utvrdio broj i lokacije; 2) procijeniti stupanj i razloge ugroženosti  kako bi se pravovremeno pristupilo njihovoj zaštiti i očuvala njihova izvornost – primarna funkcija i bogatstvo živog svijeta; 3) utvrditi raznolikost živog svijeta oko njih i u njima kako bi shvatili njihovu ulogu i značaj u procesima kruženja tvari i energije i 4) pokrenuti zaštitu i očuvanje lokvi kao stečevinu evolucije prirode, ljudske povijesti i tradicije.

2. Metode istraživanja

Kod popisivanja i utvrđivanja lokacija lokava koristili smo se GLOBE GPS protokolima i kartama Labinštine. Pri procjeni stupnja i razloga ugroženosti koristili smo GLOBE protokole za fizičko-kemijska mjerenja vode i Uredbu o klasifikaciji voda Hrvatske. Kod utvrđivanja raznolikosti živog svijeta koristili smo GLOBE biološke i MUC protokole.

 3. Prikaz podataka

 Ukupan broj popisanih lokava je 41, a razmještene su: Labin – 18, Nedešćina – 16 i Raša – 7. 15 lokvi je na rubu naselja, 14  van naselja, a 12 u naselju. Prihrana vodom je osim kod jedne lokve gdje postoji izvor, kišnicom, a voda je u 59 % prisutna cijele godine, 21 % kratkotrajno  i 20 % veći dio godine. Živi svijet je na svim lokalitetima bogat i odgovara ovoj vrsti vodenih ekosustava. 8 lokava nastanjeno je zlatnim ribama za koje pretpostavljamo da su unešene jer ne spadaju u očekivanu faunu. Namjena lokvi nekad je bila uglavnom za napajanje stoke (93 %), te kao voda za pranje, zalijevanje, piće i vatrogastvo, a danas su lokve uglavnom bez namjene (59 %). Uzroci ugroženosti lokava nalaze se najviše u zapuštenosti (61%) i u činjenici da dio njih postaje odlagalište otpada (22%). Kvaliteta vode u lokvama je raznolika, ali u najvećem broju ispitivanih lokvi je II – III kategorije prema Uredbi što znači da su to vode koje se i danas mogu koristiti za zalijevanje, napajanje stoke i sl.

 4. Zaključci

 Radom na ovom projektu shvatili smo važnost ovakvih rezervi vode u našem krškom i površinskom vodom siromašnom području i želja nam je potaknuti i širu društvenu zajednicu da se uključi u sanaciju još uvijek postojećih lokvi na području Labinšćine, ali i cijele Istre. Rezultate ovog rada dostavili smo lokalnoj upravi u nadi da ćemo zajedničkim akcijama potaknuti svijest o važnosti očuvanja lokvi. Važnost lokvi za očuvanje bioraznolikosti je velika i naše slijedeće aktivnosti bit će usmjerene ka zaštiti naših lokava.

„RJEČINA – kap na dlanu“

 Učenici: Predrag Cvijanović, Maja Puljak, Melania Rusan

Mentor: Draženka Maričić, prof.

PROMETNA ŠKOLA, RIJEKA

1.       Istraživačka pitanja / hipoteze

             Rječina je rijeka koja teče kroz naš grad, a Riječani su rijetki stanovnici koji se mogu pohvaliti da piju vodu iz rijeke koja teče njihovim gradom.

Odlučili smo saznati sve o Rječini i ispitati do kuda je naša Rječina čista i pitka. Pretpostavili smo da će se kakvoća vode postupno mijenjati s približavanjem gradu. Cilj nam je ukazati stanovništvu na važnost očuvanja čistoće Rječine, jer je to voda koja teče iz naših slavina i moramo je čuvati kao „kap na dlanu“.

 2.       Metode istraživanja

            U veljači 2007. godine započeli smo s fizikalno-kemijskom analizom vode u Rječini. Krenuli smo od izvora. Opisali smo specifičnosti svake postaje (9 postaja) i GPS-om odredili koordinate. Koristili smo GLOBE protokole za fizikalno-kemijska istraživanja vode uz neke dodatne testove. Mjerili smo temperaturu, prozirnost, otopljeni kisik, pH, amonijak, fosfate, nitrite, nitrate i alkalitet. Mikrobiološku analizu vode uradili su nam u Zavodu za javno zdravstvo.

 3.       Prikaz podataka

 Rječina izvire iz pećine na nadmorskoj visini od 325 m ispod strme litice brda Kičej. Duga je oko 19 km, a široka od 9 do 16 m. Ulijeva se u Jadransko more u gradu Rijeci. Do 1870.g je izvirala ispod susjednog vrha Podjavorje, no taj je izvor zatrpan potresom u blizini Klane. Najveći pritoci Rječine (Sušica, Lužac, Zala, Zahumčica, Golubinka, Ričinica i Borovšćica) su uglavnom bujice i veći dio godine su suhi. 1968.g kod sela Valići je izgrađena brana za hidroelektranu i nastalo je istoimeno akumulacijsko jezero. Rječina velikim dijelom teče kroz strmi kanjon. U 19. stoljeću u Rijeci je prokopano njeno novo korito da se spriječe česte poplave. U stari tok (Mrtvi kanal) je pušteno more. Do II. svjetskog rata Rječina je bila granica između talijanske Rijeke (Fiume) i hrvatskog Sušaka.

Voda u Rječini od izvora do ušća nema mirisa, bistra je, a slabo zamućenje smo opazili tek na ušću. Nisu vidljive plivajuće ni suspendirane otpadne tvari. Fizikalno-kemijska analiza vode pokazala je da je temperatura iznosila od 8°C do 11°C, prozirnost je varirala od 50 cm do 103 cm, otopljeni kisik od 7,9 mg/L do 15,0 mg/L, pH vrijednost od 6,5 do 8,3, dušik u nitratima od 0.0 mg/L do 1,0 mg/L, nitrita nismo našli, fosfata također, amonijevi ioni od 0,0 mg/L do 0,2 mg/L, karbonatna tvrdoća i ukupna tvrdoća od 107 mg/L CaCO₃ do 268,5 mg/L CaCO₃. Opazili smo da se kraj mlina u Martinovom selu u Rječinu iz uske cijevi ulijeva voda. Od mještana smo saznali da je to otpadna voda. Rezultati mikrobiološke analize uzorka uzorkovanog s toga mjesta su pokazali preko 2000/100 ml koliformnih (KB), fekalnih (FK) i aerobnih bakterija. U uzorku s izvora bile su 3/100 ml koliformne bakterije, aerobne 2/1 ml, a fekalnih bakterija nije nađeno. Na ušću Rječine analizom je utvrđeno 390/100 ml KB, 170/100 ml FK i 61/1 ml aerobna bakterija.

            Saznali smo da je 1994.g. donesena županijska Odluka o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području (Službene novine br. 6/94).

 4.       Zaključak.

 Na izvoru Rječine kakvoća vode je vrlo dobrih fizikalnih i kemijskih karakteristika, u granicama sanitarnih propisa. Prema „Uredbi o klasifikaciji voda“ (NN 77/98) izvor Rječine spada u I. VRSTU vode koja se u prirodnom stanju nakon dezinfekcije (kloriranje) može koristiti za piće. Kako se približavamo naseljima kakvoća vode opada, jer su prigradska naselja izgrađena na slivnom području, što otežava zaštitu od onečišćenja sanitarnim otpadnim vodama, a zbog propusnosti krškog terena lako dolazi do ispiranja septičkih jama. U Martinovom selu voda je na mjestu uzorkovanja bila jako zagađena, a na ušću je analizom utvrđena III. VRSTA.

OD SAVE DO JARUNSKOG JEZERA

Učenici: Ines Jakopanec, Andrej Kopčok, Matija Buriša

Mentor: Suzana Kovač

OŠ Nikole Tesle, Zagreb

Istraživačka pitanja

Budući da je u planu skora izgradnja mosta preko rijeke Save i prometnice koja bi prolazila kroz naše naselje, učinilo nam se zanimljivo pratiti i uspoređivati fizikalno-kemijske osobine vode prije i poslije izgradnje mosta. Ovaj projekt zahtjeva mjerenja kroz duži vremenski period zbog čega smo odlučili paralelno načiniti i kraći projekt: ispitivati i usporediti fizikalno-kemijske parametre vode Save i vode Jarunskog jezera.

 Metode istraživanja

            Učenici šestog razreda osnovne škole prema GLOBE protokolima obavljali su jednostavnija mjerenja (temperatura vode i zraka, pH vrijednost vode, konduktivitet, GPS), a učenici sedmog i osmog razreda osnovne škole obavljali su sva ostala mjerenja (koncentracija otopljenog kisika, nitrata, nitrita i fosfata, tvrdoću i prozirnost vode te pokrivenost neba oblacima). Podaci o vodostaju i brzini protoka rijeke Save preuzeti su od Državnog hidrometeorološkog zavoda. Stariji učenici na temelju podataka izrađivali su grafikone te koristeći teorijsku podlogu i uz pomoć mentora donosili zaključke.

 Prikaz podataka

            Uzorci vode su uzimani na rijeci Savi, kod zgrade „Vodoprivrede Zagreb“ te Jarunskom jezeru,  na redovnoj hidrološkoj postaji. Mjerenja su obavljana od 27.2.2007. do 24.4. 2007. Analizirajući podatke uočili smo sljedeće: temperatura vode pratila je porast temperature zraka, a voda Jaruna pri višim temperaturama zraka brže se grijala, u odnosu na vodu Save. Vodostaj rijeke Save konstantno je padao, a što je vodostaj niži i brzina protoka vode je manja. Prozirnost vode u Savi redovito je manja od one u Jarunu, ali se povećavala sa smanjenjem vodostaja i brzine protoka. pH Save i Jaruna nisu se bitno razlikovali (između 7 i 8,5), dok je vrijednost konduktiviteta i ukupne tvrdoće vode redovito bila veća u Jarunu (Sava: 410 – 450 µS/cm i 160,7- 303,57 mgCaCO₃/l, Jarun 620 - 720 µS/cm i249,99- 446,43 mgCaCO₃/l ). Vrijednosti fosfata i nitrita u Jarunu bile su male i stalne (0,02-0,03 mg/l PO₄^3- i 0,02-0,04 mg/l NO₂^-), dok su u Savi nešto veće, pogotovo u veljači (0,2 mg/l PO₄^3- i 0,07 mg/l NO₂^-).  Koncentracije nitrata u Savi i Jarunu kretale su se između 3 i 5 mg/l, osim što je u veljači izmjerena veća koncentracija nitrata u Jarunu.. Zasićenost kisikom bila je jednaka ili veća u Jarunu: razlika je bila osobito vidljiva za sunčanih dana te s dolaskom proljeća.

 Zaključci        

            Temperatura vode očekivano prati sezonski porast temperature zraka, a brže zagrijavanje vode Jaruna može se protumačiti time što je Jarun voda stajaćica i površinski se sloj, u kojem obavljamo mjerenja, lakše zagrije. Budući da je Sava tekućica, s većom turbulencijom, logične su manje vrijednosti prozirnosti pri većem vodostaju i većoj brzini protoka. Kišni tjedan još je više smanjio prozirnost vode u Savi, ali je utjecao i na prozirnost vode u Jarunu. Znatno veće vrijednosti ukupne tvrdoće izmjerene u Jarunu mogu se objasniti time što se Jarun napaja podzemnim vodama (voda jezera izmjeni se 1,5 puta u godini dana). Kako konduktivitet pokazuje u kojoj mjeri voda provodi električnu struju (a struju u vodenim otopinama provode ioni), zaključili smo da je veći konduktivitet vode u Jarunu logična posljedica njegove veće tvrdoće. pH vode mjerimo indikatorskim papirićima koji nemaju veliku osjetljivost pa možda zbog toga nismo uočili razlike ili zakonitosti u pH vode Save i Jaruna. Vrijednosti fosfata i nitrita u Jarunu su stalne i male te odgovaraju čistim prirodnim vodama. U Savi su vrijednosti fosfata redovito nešto veće jer ju dodatno zagađuju otpadne vode domaćinstava. Veće vrijednosti u  veljači, pokušali smo objasniti većim vodostajem i jačim ispiranjem umjetnih gnojiva s poljoprivrednih površina. U veljači su u Savi izmjerene veće količine nitrita (0,07mg/l) što bi mogla biti posljedica višeg vodostaja i veće brzine protoka koji je digao mulj u kojem su sadržani nitriti. Veća zasićenost kisikom u Jarunu za vedrih dana te dolaskom proljeća može se objasniti povećanom količinom vodenog bilja (u stajaćicama) koje fotosintezom povećava koncentraciju otopljenog kisika. Iako se Jarun napaja i podzemnim vodama koje nastaju procjeđivanjem rijeke Save, na našoj hidrološkoj postaji nismo uočili utjecaj vode rijeke Save na vodu Jaruna. Objašnjenje može ležati u činjenici da vode rijeke Save utječu na puno uži pojas Jaruna, u kojem mi ne obavljamo mjerenja ili u činjenici da se voda čisti i mijenja svojstva prolaskom kroz intersticij..

Fizikalno-kemijske i biološke karakteristike vode podsljemenskih potoka

1.) GLOBE grupa Škole za medicinske sestre Vrapče, Zagreb

2.) GLOBE grupa II. gimnazije, Zagreb

1. ISTRAŽIVAČKA PITANJA/ HIPOTEZE

Na našem istraživačkom području susrećemo se sa sve većim onečišćenjem i zatrpavanjem potoka te njihovim pretvaranjem u kanalizaciju i prometnice. Zbog zaštite prirode nije dobro da se potoci zatvaraju. Treba spriječiti uništavanje prirodnih vodotoka i vodenih površina. Svjesni važnosti vode potoka zanimalo nas je stanje tih potoka, mjerljivo GLOBE parametrima. Očekivali smo najveću sličnost stanja potoka između gornjeg (čistog) i srednjeg (mješovitog) dijela potoka, a najmanju sličnost između gornjeg (čistog) i donjeg (gradskog) dijela potoka. Prikupljene podatke smo objaviti i pokazali lokalnoj zajednici koja je zainteresirana za projekt.

2. METODE ISTRAŽIVANJA

Proučavali smo literaturu o vodama na kopnu i organizmima koji u njoj žive te topografske karte istraživanog područja. Surađivali smo s Vodnogospodarskim odjelom za slivno područje Grada Zagreba pri Hrvatskim vodama glede lokacija i pristupa pojedinim potocima. Pri samom terenskom radu susretali smo se s lokalnim stanovništvom koje je bilo zainteresirano za rezultate istraživanja na njihovom području. Terenski rad je obuhvaćao određivanje fizikalno- kemijskih i bioloških karakteristika na 3 postaje svakog potoka (Sutinska vrela, Vrapčak, Kustošak, Črnomerec, Kunišćak, Medvešćak i Bliznec) - čisti (gornji), mješoviti (srednji) i gradski (donji) dio toka. Sve etape rada i najzanimljivije događaje fotodokumentirali smo digitalnom kamerom. Koristili smo slijedeće protokole: GLOBE - priručnik za mjerenje (voda) - temperatura vode, prozirnost, pH, električna vodljivost, količina otopljenog kisika i nitrata te protokol za slatkovodne makrobeskralješnjake. Prikupljene podatke smo svrstali u tablice i statistički obradili.

3. PRIKAZ PODATAKA

            Istraživanje je trajalo od konca veljače do sredine svibnja 2007.godine. Na istraživanim postajama zabilježili smo slijedeće vrijednosti: količina kisika 4,0-10 mg/L, količina nitrata 0,1-5,5 mg/L, a pH vrijednosti između 3,6 i 8,3. Ukupni broj vrsta pronađenih makrobeskralješnjaka je 20 - najviše vrsta (8) na gradskom uzorku potoka Sutinska vrela, a najmanje (1) na mješovitom uzorku potoka Medveščak, postaja Potočani. Za svaku postaju određivali smo biotički indeks koji je uvijek niži na gradskoj ili mješovitoj postaji u odnosu na čisti dio potoka, uz jedan izuzetak (Bliznec). Raspon biotičkog indeksa je 3,33-7,0. Najniže vrijednosti biotičkog indeksa su određene na postajama Črnomerec-grad (3,33) Kustošak-grad (3,66) i Kustošak-mješoviti uzorak (4,0). Na tim postajama su određene visoke vrijednosti nitrata (3,0-5,5 mg/L ). Postaje s visokim biotičkim indeksom praćene su niskom količinom nitrata, npr. postaja Vrapčak-izvor s biotičkim indeksom 6,33 ima svega 0,2 mg/L izmjerenih nitrata. Za procjenu bioraznolikosti na staništima 3 postaje svakog potoka, ali i potoka međusobno, koristili smo Shannonov indeks .

 4. ZAKLJUČAK

Analizom prikupljenih podataka uočili smo da je na svim izabranim potocima najveća sličnost između srednjeg i donjeg toka, suprotno našim očekivanjima, a najmanja između gornjeg i donjeg toka potoka. Očekivano, usporedbom različitih staništa na jednom potoku optimalni uvjeti su u gornjem i srednjem dijelu potoka, ali uz neke iznimke. U dijelu potoka koji ulazi u gradski dio vladaju nepovoljniji životni uvjeti koji očito prikazuju djelovanje onečišćenja. Veći dio vodotoka potoka u gradskom dijelu je zatvoren ili se planira zatvoriti kao npr. dijelovi potoka Kustošaka i Črnomereca, dok jedan dio vodotoka potoka Medvešćaka, Kunišćaka i Črnomereca teče po ravnim betonskim kanalima koji nisu prirodno stanište za floru i faunu potoka.

POMOR RIBE U KUPI

Učenici: Tea Maćešić,Petra Katalinić, Ivana Benković

Mentori: Barka Komadina,Ankica Veseljić

OŠ BANIJA, KARLOVAC

1.Istraživačko pitanje (hipoteza)

Prošle godine, 2006. u kolovozu, dakle u sredini ljeta, Globeovci su zamijetili u Kupi, dok su se bezbrižno kupali, da se ribe okreću na leđa i tako plivaju, a kasnije ugibaju. Osim toga, dobar dio učenika je potvrdio da su to znali vidjeti i ranijih godina. To nas je potaknulo da istražimo uzroke ugibanja ribe ljeti. Dakle, naše istraživačko pitanje glasi: »Zašto ugibaju ribe tijekom ljeta u rijeci Kupi u Karlovcu?» Krenuli smo tragom članaka objavljenih u Večernjem listu, 10.08.2003. godine pod naslovom «Pomor riba u rijeci Kupi», i članka «Pomor ribe u  Kupi kod Karlovca», objavljenog 4.08.2006. godine. Postavili smo hipotezu: Pomor ribe događa se zbog visoke temperature, male količine kisika, niskog vodostaja i vjerojatno industrijskih onečišćenja. Dopunili smo našu hipotezu pretpostavkom da bi u Kupi mogli pronaći organizme koji su indikatori onečišćenja te smo se orijentirali na istraživanje makrobeskralježnjaka.

2. Metode istraživanja

Koristili smo svoju GLOBE bazu podataka sa mjerne postaje Kupa 1 koja se nalazi u centru grada, za razdoblje od 2003.-2006. godine. Analizirali smo količinu otopljenog kisika u ovisnosti sa temperaturom vode, te pojavu nitrita i nitrata. Svoje podatke usporedili smo s podacima OŠ Dubovac koja ima mjernu postaju  Kvaka, koja se nalazi uzvodno od naše mjerne postaje na Kupi. Koristili smo podatke za visinu vodostaja DHMZ-a te smo iz tih podataka izračunali prosječne vrijednost  za mjesec kolovoz u razdoblju od 2003.-2006. godine. Uzorkovali smo makrobeskralježnjake s dna Kupe dva puta i izračunali biotički indeks. Organizme smo pregledali povećalom i mikroskopom. Fotografirali smo ih. Koristeći literaturu za određivanje makrobeskralježnjaka, razvrstali smo ih  prema toleranciji na onečišćenje, te odredili kategoriju kakvoće vode rijeke Kupe. Pomoću GPS-a smo odredili koordinate lokacije.

 3.Prikaz podataka (rezultati)

Fizikalno-kemijska analiza vode rijeke Kupe pokazala je vrlo visoke temperature (do 27° C)  u  kolovozu 2003. i 2006. godine kad se dogodio pomor ribe. U skladu  s tim, grafički prikazi pokazuju da je u tom razdoblju i količina otopljenog kisika smanjena (do 4 mg/l).  Pojavili su se nitrati i nitriti u razdoblju pomora ribe, a 2004. i 2005. godine ih nismo zamijetili. Oni bi mogli biti posljedica industrijskog onečišćenja. Usporedbom naših grafova (temperatura vode, količina otopljenog kisika i ukupna količina nitrita i nitrata) s grafovima OŠ Dubovac, vide se manja odstupanja kojima bi uzrok mogao biti lokacija njihove mjerne postaje (nalazi se uzvodno od naše i izvan je centra grada). Grafički prikaz visine vodostaja pokazuje izrazito niske vrijednosti (-80 cm) u  kolovozu 2003. i 2006. godine, dok je u tom ljetnom periodu 2004. i 2005. godine vodostaj bio puno viši. Tražeći makrobezkralježnjake na dnu Kupe našli smo dvadesetak svojti: glibnjače, tulari, pijavice, puževi, virnjaci, vodencvjetovi, vretenca, obalčari, rakušci, školjkaši, grinje, pauci... Svrstali smo ih u tablice po brojnosti. Također smo ih razvrstali u tri skupine: indikatori onečišćenja, indikatori čiste vode, te svojte koje su tolerantne pa žive u svim vodama. Izračunali smo i biotički indeks koji je iznosio 5,0 (24. 09. 2006. god.)  i  4,8 (9. 05. 2007. god.), što je karakteristika voda srednje čistoće.

4.Zaključci

Prema  fizikalno kemijskim parametrima i prema biološkim nalazima makrobeskralježnjaka, zaključili smo da ljeti dolazi do pomora ribe u Kupi u Karlovcu zbog slijedećih uzroka: visoka temperatura, smanjena količina kisika u vodi, nizak vodostaj i industrijska onečišćenja. Metode koje smo koristili dale su odgovor na naše istraživačko pitanje, ali  pouzdanije metode pokazale bi vjerojatno neka odstupanja od naših rezultata. Naglašavamo da treba aktualizirati praćenje stanja Kupe, naročito nakon većih problema s Karlovačkom pivovarom, čije se otpadne vode izlijevaju u Kupu. Zato je GLOBE-tim naše OŠ Banija očevidom utvrdio stanje «Grabice» iza Pivovare, fotografirao izljev otpadnih voda, te zaključio da je stanje alarmantno. Mislimo da bi se naročito tijekom ljeta moralo spriječiti velike industrijske onečišćivače da ispuštaju otpadne vode u rijeku Kupu, jer ih ona zbog niskog vodostaja ne može dovoljno razrijediti, te ribe ugibaju. U Karlovcu su nužni kolektori za pročišćavanje otpadnih voda. 

Kvaliteta vode Koprivničke rijeke

 Doroteja Dević, Tajana Rižner i Manuela Kolarić

OŠ Sokolovac, Sokolovac

 1. Istraživačka pitanja

Pored mjesta Sokolovac teče Koprivnička rijeka koja je duga oko dvadesetak kilometara, a količina vode je promjenjiva te ovisi o padalinama. Stanovništvo zna da u toj rijeci živi veliki broj riba, žaba, zmija, kukaca, ali i rakova što nam je dalo naslutiti da je voda izrazito čista. Da bismo potvrdili ovu svoju tvrdnju odlučili smo tijekom nekoliko mjeseci raditi fizikalno-kemijsku analizu vode te o stanju vode izvješćivati lokalno stanovništvo.

 2. Metode istraživanja

Analizu vode radimo prema GLOBE-protokolima uz neke dodatne testove. Na odabranoj hidrološkoj postaji mjerimo prozirnost vode, temperaturu vode, karbonatnu tvrdoću, ukupnu tvrdoću, amonijeve ione, ione željeza, fosfate, nitrate, nitrite i količinu otopljenog kisika.

 3. Prikaz podataka

Na Koprivničkoj rijeci smo uspostavili hidrološku postaju čije su koordinate LAT: 46.0983; LON: 16.7180 I ELEV: 131.4. Na toj smo postaji obavili sedam mjerenja od veljače do svibnja. Dobivene vrijednosti smo usporedili s vrijednostima za kvalitetu vode kako ih propisuje Uredba o klasifikaciji voda RH. Voda Koprivničke rijeke povremeno prima povećanu koncentraciju organskih i anorganskih hranjivih tvari te povremeno dolazi do zasićenja kisikom kao što je izmjereno 2. travnja 10 mg/L (zasićenje kisikom oko 100%), a povremeno ga je manjak kao 23. travnja samo 5 mg/L (zasićenost oko 52%). Prozirnost takve vode je smanjena što smo i dokazali našim mjerenjima; 26. veljače prozirnost je bila samo 7 cm dok je 19. ožujka prozirnost bila 42 cm. Koncentracija amonijaka kreće se od 0,1-0,5 mg/L, fosfata je između 0,25-0,50 mg/L, a nitrita između 0,02-0,06 mg/L. Ove vrijednosti odgovaraju za vodu 3 vrste. Ostale vrijednosti koje smo mjerili odgovaraju za vodu 2 vrste.

 4. Zaključci

Došli smo do zaključka da je voda u Koprivničkoj rijeci na navedenoj postaji 2-3 vrste. Onečišćenje Koprivničke rijeke, koje je povremeno (vjerojatno ispuštanjima kanalizacijskih voda iz kućanstava i stočarskih objekata koji su brojni u gornjem toku kao i ispiranjima poljoprivrednih preparata s obližnjih površina, ali i otapanjem krutih otpada kojih po pritocima ima podosta) nije kronično te su koncentracije štetnih tvari niže od razina u vodama sa stalnim onečišćenjem. Ova je voda pogodna za navodnjavanje poljoprivrednih površina za što ju mještani i koriste kao i za punjenje spremnika s otrovom za upotrebu u poljoprivredi te ispiranje poljoprivrednih objekata i strojeva. O ovim rezultatima smo izvjestili komunalnog redara, a kvalitetu vode ćemo i dalje pratiti.

TOKSIKOLOŠKA ANALIZA VODE

Lidija Lukačić, Ivana Strbad i Benjamin Bauer

Srednja škola Prelog, Prelog

1. Istraživačka pitanja/ Hipoteze

Učenici Srednje škole Prelog obavljaju hidrološka mjerenja na dvije lokacije: hiroakumulacijsko jezero HE Donja Dubrava kod naselja Prelog i lijevi drenažni kanal jezera. U lijevi drenažni kanal ulijeva se otpadna voda kanalizacije Preloga. Osim hidroloških pokazatelja, namjera nam je bila istražiti u kojoj mjeri otpadne kanalizacijske vode toksikološki opterećuju vodu u drenažnom kanalu. Pretpostavili smo kako kanalizacija naselja Prelog bitno toksički opterećuje lijevi drenažni kanal

 2. Metode istraživanja

Pregledom terena ustanovljeno je kako su najpovoljnije lokacije za uzorkovanje vode neposredno prije prvog i nakon posljednjeg kanalizacijskog ispusta u lijevi drenažni kanal kod mjesta Prelog. Toksičnosti vode određuje se pomoću pekarskog kvasca. Fizikalno-kemijska svojstva vode određivana su prema GLOBE protokolima 

3. Prikaz podataka

Određivanja toksičnosti započeto je 30. rujna 2004. a posljednja određivanja su izvršena tijekom mjeseca ožujka 2007. U navedenom vremenskom periodu ukupno je izvršeno 200 ispitivanja uzoraka s dvije postaje. U navedenom vremenskom periodu ustanovljeno je kako otpadne vode naselja Prelog toksikološki opterećuju lijevi drenažni kanal od 2-23%. GLOBE mjerenja ukazuju na povećanu količinu amonijaka, nitrata i fosfata u ispitivanim uzorcima vode nakon ispusta kanalizacije u odnosu na uzorke vode prije kanalizacijskog ispusta.

 4. Zaključci

Za vrijeme proljetnih poljoprivrednih radova kad se intenzivno koriste sredstva za zaštitu bilja (pesticidi) razlika toksičnosti ispitivanih uzoraka je 15-23% u 2005. i 2006. godini. O rezultatima ispitivanja informirana je javnost te gradska uprava.

MAKROBESKRALJEŽNJACI POTOKA BOŠĆAK U BELICI

 Učenici: Dario Škvorc, Dario Ružić, Sanela Ružić, Daša Kerman, Dora Hlebec, Tena Posel

Mentori: Blaženka Pichler, Marina Ostrugnjaj, Sanja Crnčec

 OŠ Nedelišće, Nedelišće, OŠ Belica, Belica

 1. Istraživačka pitanja - hipoteze

Svaki živi organizam treba određene uvjete za život i prilagođuje se uvjetima okoliša. Ljudi, ali i vremenske prilike mogu mijenjati okoliš (količina i vrste otpadnih voda, količina oborina, temperatura). Naša pretpostavka je da u predviđenom dijelu potoka za istraživanja postoje određeni predstavnici makrobeskralježnjaka koje ćemo naći u to vrijeme, a to su kolutićavci, plošnjaci, rakovi i kukci. Nađeni organizmi mogu nam pokazati kakvi su uvjeti u tom vodenom staništu (čistoća tj. kvaliteta vode). Projekt smo podijelili u dvije faze. Prvu smo proveli u ožujku, u vrijeme pupanja (zbog iznimno tople zime i visokih temperatura u to doba godine), a druga će biti u jesen u doba žućenja lišća.

 2. Metode istraživanja

Početkom školske godine dogovorili smo zajednički rad na projektu između dvije škole. S učenicima smo sve dogovorili i pripremili (pribor, knjige, ključeve za određivanje). Definirali smo postaju s GPS-om, izradili kartu, koristili protokol za slatkovodne makrobeskralježnjake, laboratorijski priručnik, priručnik za brojenje, svrstavanje i indentifikaciju te radni list. Uzorke smo uzeli na 20 postaja.

 3. Prikaz podataka

Nakon sakupljanja makrobeskralježnjaka sa svih uzorkovanih dijelova staništa, zajedno smo napravili sortiranje u taksonomske skupine. Brojili smo jedinke u svakoj svojti i koristili prikladnu matematičku metodu i dobili podatke koje prikazujemo. Od ukupno 766 prebrojenih jedinki našli smo 21 virnjaka (Turbellaria), 35 pijavica (Annelida), 1 gujavicu  (Annelida), 71 jedinku maločetinaša (Oligochaeta) i 566 rakušaca (Amphipoda). Od kukaca smo našli 71 ličinku tulara i jednog obrubljenog kozaka. Rezultati brojenja pokazali su nam bioraznolikost u istraživanom vodenom staništu (Shannonov indeks bioraznolikosti, BI = 1,33). Fizikalno – kemijska analiza vode potoka pokazala je da je 6. 03. 2007. temperatura vode bila 11° C, pH 6, količina nitrata 25 mg/l, fosfata 0.5 mg/l te amonijaka 0.1 mg/l (set za ispitivanje voda Windaus).

 4. Zaključci

Dobiveni podaci u prvom periodu 2007. (ožujak – pupanje) o kakvoći vode (kemijska analiza) i broju jedinki trebao bi se razlikovati od podataka koje ćemo dobiti na jesen. Naša pretpostavka je da će vremenske prilike, utjecaj čovjeka (otpadne vode, korištenje kemijskih sredstava u okolini...), ali i životni ciklusi nađenih vrsta bitno promijeniti broj jedinki i vrste makrobeskralježnjaka koje ćemo naći u jesen. Među pronađenim predstavnicima makrobeskralježnjaka veliki broj rakušaca pokazuje da u istraženom dijelu potoka ima puno organske tvari (biljnog materijala u odumiranju, listinca) koji je rakušcima omiljen izvor hrane. U drugom dijelu projekta usporedit ćemo brojčane podatke o nađenim makrobeskralježnjacima i vidjeti razliku u kemijskoj analizi vode. Sve to dati će nam uvid u kvalitetu vode potoka Bošćak.

Godišnji prikaz meteoroloških podataka školske automatske meteorološke postaje

GLOBE učenici: Ivor Lončarić, Tomislav Stilinović, Jurica Suhin

Voditelji: Ivana Čordašev i Josip Horovski

ŠUMARSKA I DRVODJELJSKA ŠKOLA KARLOVAC

1. Istraživačko pitanje/hipoteza

Nabavkom automatske meteorološke postaje tipa Vantage ProPlus za potrebe srednjeg meteorološkog obrazovanja u Šumarskoj i drvodjeljskoj školi u Karlovcu ostvareni su preduvjeti upoznavanja učenika sa suvremenim mjernim tehnologijama u meteorologiji već od njihovih prvih strukovnih koraka. Uspješan rad automatske postaje omogućio je proizvodnju ogromne količine mjerenih podataka koji su  potencijal izrade mnogih projekata, školskih i/ili stručnih radova.

Cijeneći da se ovakav nepresušni izvor podataka mora moći iskoristiti ne samo za primarne obrazovne potrebe učenika, odlučili smo objediniti napore učenika maturanata hidrometeorološkog smjera i globovaca u cilju izrade projekta – „Godišnji prikaz meteoroloških podataka školske automatske meteorološke postaje“

Ideja projekta je da naši izmjereni i obrađeni podaci posluže mnogim znatiželjnicima kao i ozbiljnijim korisnicima meteoroloških podataka za najrazličitije namjene.

S tom namjerom dogovorili smo  i publikaciju projekta u časopisu SVJETLO, a želja nam je i da Turistička zajednica grada prepozna naš Godišnjak kao koristan i iskoristiv materijal.

2. Metode istraživanja

Naš prvi „Godišnji prikaz meteoroloških podataka školske automatske meteorološke postaje“ obuhvaća i prikazuje sve podatke meteoroloških veličina koje postaja mjeri ili izračunava. Tako smo obradili mjerene podatke tijekom cijele kalendarske 2006. godine. Statistički su obrađeni podaci temperature zraka (trenutne, maksimalne, minimalne), tlaka zraka, vjetar (jačina, smjer), vlažnost zraka, oborina, sunčevo zračenje i UV indeks.

3. Prikaz podataka

Mjesečni podaci dobiveni su iz podataka automatske postaje koja bilježi, odnosno mjeri podatke svakih 5 minuta, točnije svaki dan imamo 288 podataka jednog elementa. Iz tih podataka izračunali smo srednje, maksimalne i minimalne vrijednosti svih nabrojanih veličina, te vrijednosti standardnih devijacija i ovisno o specifičnosti elementa potrebne druge statističke vrijednosti. Prije samog statističkog dijela prikazani su svi dijelovi automatske postaje, a dana su i objašnjenja svakog od parametara. Tu se mogu naći i grafički prikazi mjerenja, te specifičnosti vezane uz određene meteorološke veličine.

4. Zaključci

Treba izdvojiti i činjenicu izvanredne pouzdanosti rada školske automatske postaje, jer je ostvarenje mjerenja od 98% vrijednosti, nešto na čemu nam mogu pozavidjeti i mnoge profesionalne postaje. Sređeni potpuni podaci mjerenja automatske postaje tijekom cijele kalendarske 2006. godine zacijelo će poslužiti mnogim znatiželjnicima ili pak i ozbiljnijim korisnicima meteoroloških podataka za najrazličitije namjene. Uvjereni smo da će, usprkos mogućim mnogobrojnim prigovorima jednoj ovakvoj „školskoj“ postaji, njezini sređeni godišnji podaci biti i korisni i iskorišteni. Svjesni nedostataka, ali i činjenice da su oni gotovo bez „ozbiljnije“ konkurencije, publiciranjem izmjerenih i obrađenih podataka želimo naš rad i dalje popularizirati.

Dnevni hod temperature tla i zraka

 Robert Relković, Domagoj Pišonić, Marina Pišonić

OŠ „M. A. Relković“, Davor

1. Istraživačka pitanja/hipoteze

 Provjeriti pretpostavku da se temperaturni maksimumi kod tla i zraka ne događaju u isto vrijeme odnosno da se temperaturni maksimumi na različitim dubinama tla događaju u različitom vremenu.

2. Metode istraživanja

 Mjerenje temperature tla na dubini od 5 i 10 cm te temperature zraka na visini od 30 cm. Pri mjerenjima smo koristili GLOBE protokole za mjerenje temperature. Mjerenja su provođena u danu koji je bio bez oborine 17. travnja 2007. godine. Mjerenja su vršena u blizini meteorološke postaje svakih pola sata. Dio tla na kojemu su vršena mjerenja nije prekriveno travom. 

3. Prikaz podataka

 Izmjerene temperature smo analizirali pomoću tabličnog kalkulatora i prikazali u grafikonima koji pokazuju promjenu temperature tijekom dana odnosno njihov dnevni hod. 

4. Zaključci

 Analizom mjerenih podataka pokazali smo da se temperaturni maksimumi ne događaju u zraku i tlu u isto vrijeme, odnosno da vrijeme pojavljivanja maksimuma ovisi i o dubini tla na kojoj se temperatura mjeri.

Toplina se može širiti na tri načina: vođenjem, strujanjem i zračenjem. Sa Sunca do zemlje toplina dolazi pomoću zračenja i to zračenje skoro u cijelosti dopire do zemljine površine gdje zagrijava tanki sloj tla. Kada se prvi sloj tla zagrije on započme zagrijavati prizemni dio zraka. Prizemni zagrijani sloj zraka  pomoću strujanja prenosi toplinu i na ostale slojeve zraka odnosno imamo pojavu da se zrak tada započme brzo zagrijavati. U tlu toplina sa sloja na sloj prelazi samo vođenjem i rezultat toga je da toplini treba više vremena da se spusti u dublje slojeve tla.

KAKVA JE BILA JESEN 2006. U ZADRU I OKOLICI

Učenice: Karla Jozić, Natali Kolega, Marina Matacin
Mentor: prof. Jasminka Dubravica
OŠ“ VALENTIN KLARIN“ PREKO

  Istraživačko pitanje/hipoteza:
 Je li jesen 2006. godine u našem kraju bila toplija nego proteklih godina? Željeli smo to istražiti i vidjeti da li se stvarno ova jesen razlikuje od drugih kako možemo vidjeti i čuti na TV, radiju i u novinama.

 Metode istraživanja:
 Jesen je godišnje doba između ljeta i zime, odnosno između jesenskog ekvinocija i zimskog solsticija kad je dnevni hod Sunca nad obzorom sve niži i kraći. Oborina je voda u tekućem ili krutom stanju koja pada iz oblaka kroz atmosferu na Zemlju u mjerljivoj količini ili nastaje na površini Zemlje kondenzacijom ili sublimacijom vodene pare. Temperatura je pak stupanj topline atmosfere i uz oborinu najvažniji meteorološki element za ocjenu klime. Znamo da su obilježja naše klime blage zime, topla i sušna ljeta i da su jeseni blage i kišovite.

Da bismo odgovorili na naše postavljeno pitanje koristili smo naše podatke o temperaturi zraka i količini oborine, a za usporedbu koristili smo se i službenim podacima iz DHMZ-a s nama najbližih meteoroloških postaja. Pri izradi projekta koristili smo se i internetom i dodatnom literaturom (knjigom "U okrilju sunca i mora" autora Duška Kraljeva). Vrijeme istraživanja je meteorološka jesen 2006.

 Rezultati:I
z knjige „ U okrilju sunca i mora „ autora Duška Kraljeva pronašli smo srednje mjesečne temperature i količine oborine za naše područje ( Zadar i okolica ) za razdoblje od 1971-2000 g. Uzeli smo podatke za mjesece: rujan, listopad i studeni ( meteorološka jesen ). Te podatke smo usporedili s našim: srednje mjesečne temperature za rujan , listopad i studeni.

Pošto naše podatke prikupljaju učenici htjeli smo vidjeti njihovu točnost te zamolili HDMZ da nam za te mjesece pošalju srednje mjesečne vrijednosti temperature i količine oborine meteorološke postaje Zadar.

Uspoređujući naše podatke za jesen 2006. s višegodišnjim prosjekom za Zadar (udaljen oko 5 km od naše mjerne postaje) ustanovili smo da je palo 147 mm manje oborine, a srednje mjesečne temperature bile su za 2,7˚C više u usporedbi s višegodišnjim prosjekom.

Uspoređujući podatke meteorolške postaje Zadar za jesen 2006. i njezin višegodišnji prosjek, prošlu jesen palo je 161,9 mm kiše manje, a srednje mjesečne temperature su za 1,4 ˚C više.

 Zaključak:
Naše mjerno područje udaljeno je samo oko 5 km od mjerne postaje Zadar, te smo uzeli njihove podatke za usporedbu, koristeći ih kao višegodišnji srednjak za našu usporedbu. Iz rezultata se vidi da naši podaci nisu isti kao i njihovi, vjerojatno zbog nepreciznosti pri mjerenju jer znamo da ih izvode učenici, a drugi razlog je različit način određivanja srednjaka u GLOBE programu i meteorološkoj službi.

Uspoređujući podatke višegodišnjeg prosjeka i naše vidi se velika razlika u srednjoj mjesečnoj temperaturi kao i količini oborine. Također se vide razlike ako taj višegodišnji prosjek usporedimo sa podacima iz meteoroloških postaja.

Iz svih podataka možemo zaključiti da je jesen 2006. bila toplija i imala je puno manje oborine nego prošle jeseni.

SMOKVA JE PONOVNO PROLISTALA U STUDENOM 2006. GODINE

 Učenici:Kristina Hranuelli, Marija Vodeničar i Dino Bratić
Mentor: Marina Pavlić
Kemijsko grafička škola, Rijeka

 1. HIPOTEZA/Istraživačko pitanje

 Primijetili smo da su smokve u našem dvorištu prolistale dva puta u jednoj godini (u veljači i studenom 2006.), a na jednoj od njih su se u siječnju 2007. pojavili plodovi. U ožujku 2007. su se i uz svaki list smokve koju mjerimo pojavio niz plodova. Uobičajeno je da naša smokva lista u veljači a plodove daje u kolovozu. Mjerenja koja redovito obavljamo pokazala su da su temperature od rujna 2006. neuobičajeno visoke za jesensko i zimsko doba godine. Pretpostavili smo da je to razlog za drugo listanje smokve, pa smo postavili istraživačko pitanje: da li je zatopljenje od mjeseca rujna 2006. i kroz cijelu zimu utjecalo na to da smokva propupa dva puta u istoj godini i da u siječnju 2007. daje plodove?

 2. METODE ISTRAŽIVANJA

 Od veljače 2006.godine pratimo pupanje i listanje smokve u školskom dvorištu prema GLOBE protokolu, u blizini naše meteorološke postaje. Usporedili smo potencijalnu evapotranspiraciju za oba listanja, a temperaturna suma nije usporediva jer su se oba pupanja dogodila u istoj 2006.godini.

Prema GLOBE protokolu pratimo i relativnu vlažnost i temperaturu zraka, temperaturu tla na 5 i 10 centimetara, vlažnost tla, pH i NPK tla.

  3. PRIKAZ PODATAKA

 Podatke o temperaturi zraka i tla, vlažnosti zraka i tla, pH tla i NPK smo usporedili sa podacima prikupljenima unatrag nekoliko godina i primijetili da su temperature zraka i tla u razdoblju od listopada 2006 do ožujka 2007. u prosjeku za nekoliko stupnjeva više od istog razdoblja 2003/2004, 2004/2005 i 2005/2006. godine. Kod vlažnosti nema većih odstupanja, a potencijalna evapotranspiracija pokazuje da je i kod prvog i kod drugog pupanja bilo malo oborine, a vrijednosti dostupne vode su negativne. Jedina razlika je bila u sporijem rastu kod drugog listanja. Vrijednosti pH i NPK su približno jednake od početaka mjerenja.

Za pomoć smo se obratili i Državnom hidrometeorološkom zavodu koji nam je ustupio one podatke koje nismo mjerili (minimalne i maksimalne temperature i oborinu), a uzeli smo i podatke onih GLOBE škola koje su udaljene do 30 km.

 4. ZAKLJUČAK

 Uspoređivanjem svih podataka mjerenja možemo zaključiti da su izuzetno visoke temperature od rujna 2006. pa sve do ožujka 2007. utjecale na drugo pupanje smokve kao i na rast plodova u siječnju. Naše podatke smo usporedili sa službenim podatcima Državnog hidrometeorološkog zavoda (sa interneta) gdje smo pročitali da je područje Rijeke u vrijeme drugog listanja smokve bilo ekstremno toplo u odnosu na normalne vrijednosti temperatura u istom razdoblju od 1960. do 1990.godine. To znači da mjerenjima po GLOBE protokolima možemo i dalje učiti o promjenama koje se dešavaju u našem okolišu i prenositi svoja zapažanja te ih uspoređivati sa promjenama i u drugim krajevima.

Vrijeme – sličnosti i razlike

1.      Istraživačka pitanja/Hipoteze

Kroz duži niz godina (5 godina) u okviru GLOBE mjerenja pratimo vrijeme na našem području. Zapitali smo se da li postoje sličnosti u vremenu koje se javlja na područjima koja su na istoj paraleli i sličnoj nadmorskoj visini.

Postavili smo hipotezu da će veće sličnosti u tijeku vremena biti kod analize udaljenijih područja na istoj paraleli i sličnoj nadmorskoj visini, nego među našim školama koje su na relativno maloj udaljenosti, ali drugačijem geografskom položaju

2.      Metode istraživanja

U okviru GLOBE-mjerenja mjerimo minimalnu, maksimalnu i trenutnu temperaturu zraka, tlak zraka, vlažnost i količinu padalina. U GLOBE bazi podataka potražili smo škole koje imaju iste podatke za istraživani period (01. 01. 2002 – 31. 12. 2006) u što većem kontinuitetu.

Na taj način pronašli smo školu Liceo Scientifico N , Rapallo, u Genovi u Italiji i usporedili vrijeme na tom područja s vremenom u Malom Lošinju te škole OŠ „Dubovac“ u Karlovcu, SŠ Petrinja u Petrinji i OŠ „Hugo Badalić“ u Slavonskom Brodu i  usporedili njihovo vrijeme s vremenom  u Opatiji. Zatim smo usporedili i podatke naših dviju škola. Da bismo mogli izvesti točnije zaključke odlučili smo odabrati još jednu školu koja se ne nalazi na našim paralelama niti na približnoj nadmorskoj visini. Zbog velikog broja poslanih podataka odabrali smo OŠ „Konjščina“ iz Konjščine i usporedili smo samo trenutnu temperaturu.

Tražili smo i dobili sve potrebne podatke od Državnog hidrometeorološkog zavoda.

3.      Prikaz podataka

Naše podatke prikazali smo u obliku tablice iz koje se vide uspoređivani parametri i podatci. Tablice smo potkrijepili grafičkim prikazom. Izračunali smo koeficijent korelacije i nacrtali pravce regresije.

4.      Zaključci

Naišli smo na visoku korelaciju među podacima OŠ u Malom Lošinju i škole u Genovi. Na osnovu toga se može zaključiti da je vrijeme na udaljenijim područjima sličnog geografskog položaja vrlo slično. Temperature, tlak i vlažnost imaju istu tendenciju pada ili rasta na cijelom ispitivanom vremenskom periodu (5 godina).

Količina padalina bitno se razlikuje.

Tu smo uočili da je količina padalina parametar na koji značajno mogu utjecati lokalni uvjeti, a ne samo globalni. Tlak zraka, temperatura i vlažnost zraka parametri su koji se odnose na atmosferu i karakteristika su većeg područja.

Uspoređujući podatke škole u Opatiji s navedenim školama u Karlovcu, Petrinji, Slavonskom Brodu i Konjščini uočili smo isto tako visoku korelaciju pri promatranju trenutne temperature. Nešto manja korelacija je kod vlažnosti i oborine. Korelacija između podataka tih škola bila je ipak manja nego korelacija između naših dviju škola koje nisu na istoj paraleli. Zbog visokog koeficijenta korelacije među ispitivanim parovima podataka nismo potvrdili niti osporili hipotezu. Vidjeli smo da je vrijeme slično na cijelom ispitivanom području.

Za donošenje konkretnijih zaključaka potrebno je još istraživati i uzeti u obzir i neke druge čimbenike.

 1.Istraživačka pitanja

U redovitoj nastavi geografije u 6. razredu kod obrade prirodnih obilježja Angloamerike učenici se susreću s terminom «Dead line» («linija smrti») koji označava 100-ti meridijan zapadne geografske dužine. U udžbenicima se navodi da prostor istočno od spomenutog meridijana prima dovoljno oborine za razvoj poljodjelstva, a zapadno od spomenutog meridijana padne manje od 500 mm oborine u godini pa je to uglavnom suh kraj u kojem je poljoprivredna proizvodnja moguća samo uz navodnjavanje.

Potaknuti navedenim tezama u udžbenicima učenici su odlučili istražiti dokazuju li navedeno meteorološki podaci o količini oborine nekoliko odabranih GLOBE škola s prostora SAD-a, a za kontrolu koristili smo se i podacima službenih meteoroloških postaja.

 2.Metode istraživanja

Putem GLOBE  tražilice odabrane su 3 GLOBE škola s prostora SAD-a koje zadovoljavaju sljedeće parametre:

a) smještaj: od 35°N do 36.5°N i od 75°W do 110°W

b) podaci: škole sa više od 1800 podataka o oborini koje su mjerili barem 5 godina zaredom (2000.-2004.g)

Zbog premalog broja GLOBE škola odabrane su još 3 neslužbene mjerne postaje koje su zadovoljile gore navedene parametre.

Analizirani su podaci o godišnjim količinama oborina za razdoblje od 2000. do 2004. godine te su izračunate srednje godišnje količine oborine  na temelju petogodišnjeg prosjeka.

Nakon toga su podaci, radi veće točnosti, uspoređeni sa podacima službenih meteoroloških postaja u SAD-u koje se nalaze u blizini prvoodabranih mjernih postaja.

Putem e-maila poslan je upitnik na 30 GLOBE škola u SAD-u sa pitanjima vezanim uz dokazivanje naših hipoteza.

 3.Prikaz podataka

Za prikaz položaja odabranih GLOBE škola, neslužbenih i službenih mjernih postaja korištena je geografska karta SAD-a. Rezultati istraživanja prikazani su tablično i grafički (dijagram sa stupcima).

 4.Zaključci

Naše su hipoteze potvrđene. Od istoka prema zapadu količina oborine se smanjuje što je utjecaj raspodjele kopna i mora te pružanja planinskih lanaca uz zapadnu obalu SAD-a, a zapadno od 100 – tog meridijana zapadne geografske dužine padne manje od 500 mm oborine u godini te je to suh kraj u kojem je navodnjavanje neizbježno.

Rezultate provedenog upitnika ne možemo smatrati sasvim valjanima, iako i oni potvrđuju naše hipoteze, jer nam se od 30 škola koje smo obuhvatili upitnikom sa odgovorima odazvalo svega 5 škola.

Zanimljivo je da smo kroz istraživanja i kontakte sa američkim školama saznali da se tamo ne koristi termin «dead line» za 100-ti meridijan zapadne geografske dužine što nas je potaklo na daljnja istraživanja vezana uz geografsku terminologiju.

SNIJEG U NAŠEM GRADU

Učenici: Marko Hlišć, Mateja Kerovec, Saša Kosalec
Mentorica: Biljana Hlišć
 II OŠ Čakovec

ISTRAŽIVAČKA PITANJA / HIPOTEZE

 METODE ISTRAŽIVANJA

 PRIKAZ PODATAKA

 ZAKLJUČCI