|
|
ORIJENTACIJSKO GLOBE NATJECANJE - Analiza zadataka i rezultata |
|
Svrha ovakvog natjecanja je međusobno ogledanje
učeničkih ekipa u poznavanju i razumijevanju GLOBE sadržaja te u
primjeni školskih znanja i specifičnih znanja iz programa GLOBE.
Natjecanje obuhvaća snalaženje u prostoru uz pomoć
zemljovida i pronalaženje kontrolnih točaka na kojima se rješavaju
zadaci.
Pravila predviđaju da se zadaci rješavaju timski
(ekipe broje po 3 učenika). Ekipa dobiva zadatak tek kad svi članovi
pristupe kontrolnoj točki.
Što je ekipa uigranija - što bolje međusobno
surađuje, što se bolje orijentira u prostoru i što je fizički
spremnija, to će brže pronaći kontrolne točke, riješiti zadatke i
stići na cilj. Stoga se za konačni rezultat zbrajaju bodovi za
rješenja zadataka s bodovima za postignuto vrijeme.
Ove je godine maksimalni mogući broj bodova za
rješenja zadataka bio 99, a za najbolje vrijeme dobilo se 40 bodova.
S obzirom da se u zadacima ispituju specifična
znanja iz programa GLOBE, koja nisu vezana uz školsko gradivo
određenog razreda te da je naglasak na konceptualnom razumijevanju i
primjeni znanja, zadaci su bili isti za sve učenike. Ipak su
razdvojene kategorije osnovne i srednje škole.
Nekoliko članova državnog povjerenstva dostavilo je
prijedloge pitanja- zadataka, a izbor zadataka, njihovu recenziju i
konačno uobličenje izvršio je uži dio povjerenstva u sastavu: D.
Garašić, V. Vučić, V. Kušan, J. Milković i R. Matoničkin-Kepčija.
Analiza zadataka: Objašnjenje pojmova iz tablice: Tip zadataka: Zadaci su bili zatvorenog tipa (nadopunjavanje, višestruki izbor, alternativnog izbora – DA/ NE, pridruživanje). Kod takvih zadataka točan je odgovor jednoznačno predviđen. Čak i kod zadataka za nadopunjavanje, ograničen je broj formulacija koje se priznaju kao točni odgovori. Ispit je uključio 22 pitanja zatvorenog tipa. Pitanja otvorenog tipa omogućuju različite formulacije učeničkih odgovora. Iako su mnogo zahtjevnija za ocjenjivače, ona u pravilu omogućuju ispitivanje viših razina učeničkih kognitivnih postignuća. Takvih je pitanja bilo ukupno 5. Domena: Pitanja mogu ispitivati kognitivnu domenu – znanje (K) i psiho-motoričku domenu –vještine PM). Ponekad je granicu tih dvaju domena teško razlučiti, jer su usko povezane. Stoga je u 3 zadatka naznačeno da se ispituju obje. Razine učeničkih postignuća: U kognitivnoj domeni razlikuju se razine postignuća i kreću se od reproduktivne, najniže pa do analize, sinteze i vrednovanja, koje se smatraju najvišim razinama. Zadaci čiste reprodukcije bili su zastupljeni u svega 5 zadataka. U 4 zadataka, reprodukcija podatka bila je povezana s višim razinama – s razumijevanjem ili primjenom. Viša razina postignuća je konceptualno razumijevanje. Takvih je zadataka bilo 8. Sljedeća viša razina je primjena. Zadataka koji ispituju razinu primjene znanja bilo je 4. Zadataka koji ispituju najviše razine postignuća (analiza, sinteza, vrednovanje) bilo je ukupno 6.
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Novosti | GLOBE škole | Priručnik za mjerenja | GLOBE u nastavi | Suradnja GLOBE škola - projekti | Susreti GLOBE škola | Linkovi | Kontakti | Arhiva |