SASTANAK EUROPSKIH KOORDINATORA ZA PROGRAM GLOBE |
IZVIJEŠĆE O SASTANKU EUROPSKIH KOORDINATORA ZA PROGRAM GLOBE U Parizu je, od 16. do 18. siječnja održan sastanak europskih koordinatora za program GLOBE, na kojem je sudjelovala mr.sc. Diana Garašić, kao predstavnik Republike Hrvatske. Od 38 europskih zemalja koliko ih je uključeno u program GLOBE, sastanku su prisustvovali predstavnici njih 16 (Danska, Hrvatska, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Lihtenštajn, Nizozemska, Norveška, Poljska, Rusija, Španjolska, Švicarska i Velika Britanija), a ukupno je bilo tridesetak sudionika. Osim Europljana, sudjelovali su predstavnici SAD, i to iz organizacije UCAR, koja je zadužena za provođenje programa GLOBE na razini SAD i na međunarodnoj razini, zatim predstavnici američkih veleposlanstava iz nekoliko zemalja. U dijelovima konferencije sudjelovali su i predstavnici nekoliko drugih organizacija. Tema sastanka bila je regionalna suradnja, ponajprije izvedbom zajedničkih projekata za koje bi se tražilo financiranje Europske zajednice. Izneseni su sljedeći prijedlozi:
Nakon rasprava u manjim grupama, podržan je prijedlog Estonije. Estonska je koordinatorica predložila dogovoriti sastanak Europske GLOBE koordinacije s članom EU parlamenta iz Estonije, kako bi se od njega dobile informacije o tome kakav bi zajednički nastup prema EU bio najučinkovitiji. Naime, sve aktivnosti, kao što su zajednički projekti, intenzivnija suradnja i regionalno povezivanje među školama, razmjena učenika i učitelja limitirane su financijskim čimbenicima pa je nalaženje dodatnih sredstava od presudnog značenja. Glede konkretnih projekata, najviše su interesa u smislu moguće međunarodne suradnje pobudili navedeni prijedlozi pod rednim brojevima 1, 2, 5. Određena je radna grupa koja bi trebala objediniti prijedloge u svezi određivanja kvalitete vode te ih uskladiti s postojećim protokolom za makrobeskralješnjake, u dogovoru s glavnom znanstvenicom dr. Martom Conclin. U svezi sličnog protokola za more, predstavnica UCAR-a izvijestila je da grupa tajlandskih znanstvenika radi na tome te da će na Godišnjoj GLOBE konferenciji (koja se ovog ljeta održava na Tajlandu) obznaniti svoje rezultate. Podrška je data projektu „GIS u školama“, koji bi se ponovno (prvi je puta odbijen) uputio prema EU radi financijske potpore, ali nakon potrebnog dorađivanja. Budući da se Nizozemsko kraljevsko meteorološko društvo obratilo GLOBE koordinatoru s pozivom na suradnju, zaključeno je da dodatno treba ispitati koji su konkretno temelji suradnje i što tko u tome dobiva. Posebno su bili zanimljivi nastupi predstavnika UNESCO-a, predstavnika EU Environmental Agency te predstavnice UCAR-a (SAD). UNESCO je zainteresiran za suradnju s mrežom GLOBE škola koja broji preko 16.000 škola u 109 zemalja cijelog svijeta te je u svezi s tim već potpisan sporazum o suradnji. Nove tehnologije koje se koriste u GLOBE školama (GPS, satelitske snimke, Multispec program) iznimno su pogodne za monitoring promjena na zaštićenim objektima prirodne i kulturne baštine. Stoga UNESCO traži već uključene GLOBE škole koje su u blizini UNESCO-vih spomenika, odnosno uvođenje novih škola čiji će interes biti ponajprije praćenje utjecaja na spomenike svjetske baštine. Naravno, u ovom je projektu ipak najvažnija edukativna komponenta, odnosno izgradnja javne svijesti o važnosti zaštite. Posebno je istaknuto kako je ova dekada proglašena dekadom edukacije za održivi razvoj, što čini posebno zanimljivima upravo interdisciplinarne projekte. Svaki će GLOBE nacionalni koordinator od UNESCO-a dobiti popis upravitelja spomenika (site menager), s kojima bi potom trebalo stupiti u kontakt i dogovoriti konkretne aktivnosti. Agencija za zaštitu okoliša EU također je zainteresirana za mrežu GLOBE škola, koju vidi kao izniman potencijal za promidžbu i distribuciju edukativnih materijala o održivom razvoju i zaštiti okoliša (http://www.eea.eu.int/main_html). Predstavnica UCAR-a dala je prikaz aktivnosti po svjetskim regijama, s naglaskom na Europu. Istaknula je kako je Euro- GLOBE u mnogo čemu uzor i inspiracija ostalim regionalnim koordinacijama, koje se tek počinju organizirati. U svezi postavljenog pitanja oko definiranja i formaliziranja odnosa između europske koordinacije i američkog GLOBE ureda, u svezi modernizacije i decentralizacije obuke nastavnika, gđa Kennedy je najavila značajne promjene u strukturi programa i cjelokupnom pristupu njegovoj realizaciji: GLOBE New generation (Nova generacija GLOBE programa). Promjene će ići u smislu veće autonomije koordinatora i regionalnih koordinacija, novog dizajna web stranica, većeg naglaska na edukativnoj komponenti programa. Postojeći će protokoli ostati nepromijenjeni, da bi se mogla nadalje koristiti baza podataka. Međutim, neće se uvoditi novi protokoli za mjerenja, odnosno neće se više proširivati program jer to previše košta (održavanje baze, trajni angažman znanstvenika itd.). Posebno je naglašeno da nakon prenošenja voditeljstva programa s NOAA-e i NASA-e, koje su bile nositelji sporazuma s američke strane, na UCAR, sporazumi nisu prestali važiti i automatski se produžuju. Nakon svakog 5-godišnjeg ciklusa, sporazum se može raskinuti ako jedna od ugovornih strana to izričito zatraži. Zgodna je zanimljivost da je grupa bivših GLOBE učenika (jedni iz Češke, drugi iz Estonije), nakon završetka srednje škole osnovala međunarodnu udrugu „GLOBE veterani“. Oni su željeli i nakon odlaska iz škole ostati u programu GLOBE, imaju svoje prijedloge za aktivnosti i ideje za financiranje. Pozivaju veterane iz drugih zemalja da im se pridruže. Informacije na web adresi: www.cgv.wz.cz
|
||||