|
Biološka raznolikost mediolitorala u Opatiji Učenici: Tea Vučak, Tea Maravić, Sabrina Kuzić Mentori: Marija Popović, Fredi Glavan O.Š. Rikard Katalinić Jeretov, Opatija
1. Istraživačka pitanja/ Hipoteze Željeli smo doznati kakvi organizmi žive na našim kupalištima koristeći se znanjem iz biologije. Odabrali smo tri istraživačke postaje koje vrlo često posjećujemo u ljetnim mjesecima, ali moramo priznati da nismo baš zapazili neke organizme. Posebno nas je zaintrigirala zona plime i oseke (mediolitoral). Svakako nas je zanimala i kvaliteta mora, pa je to razlog našeg istraživanja.
2. Metode istraživanja Postaje našeg istraživanja bile su Lipovica, kod općine i Mul. Ispitali smo biološku raznolikost mediolitorala (prethodno odredivši nadmorsku visinu i koordinate za svaki lokalitet) i vršili fizikalno-kemijsku analizu prema GLOBE protokolima i analizu sanitarne kakvoće mora. Pri određivanju biološke raznolikosti odabrali smo i označili površinu od 1 m2 te smo prebrojali sve organizme koje smo tamo našli. Istraživanje smo započeli u prosincu 2004. te smo radili zajedno sa ekolozima naše škole s ciljem da upoznamo organizme a ujedno napravimo i školski akvarij.
3. Prikaz podataka Sveukupno smo našli sedam svojti, od toga dvije alge i pet životinja. Najveća raznolikost bila je na postaji Lipovica, a najmanja na postaji Mul. Najzastupljeniji organizam bio je rak vitičar s gustoćom od 13 500 jedinki/m2. Biološki akvarij koji smo izradili s ekolozima predstavio je organizme koje smo našli cijeloj školi te predstavlja izuzetnu atrakciju. Kemijsku analizu mora su vršili i učenici Kemijsko-grafičke škole u Rijeci na susjednim lokacijama, pa su nam rezultati dosta slični u pojedinim parametrima: pH i koncentracijama amonijaka. Zabrinuo nas je amonijak u koncentracijama od 0.2 do 0.5 mg/l i na dvije postaje nitrati od 30 mg/l. pH se kretao od 8.1-8.4, a otopljeni kisik od 7.5 – 9 mg/l. Karbonatna tvrdoća se kretala od 16 - 17ºd, a temperatura mora od 10ºC u siječnju do 14ºC u travnju. Sanitarna kakvoća mora (broj Escherichia coli na 100 ml vode) se kretala od 21 do 40. More je bilo najbolje kvalitete na postaji kod općine, a najslabije na postaji Mul.
4. Zaključci Biološku raznolikost istraživanih postaja je dosta velika, ali nismo je mogli usporediti s literaturom, jer nismo naišli na takvo istraživanje. Nismo uočili povezanost između broja životinjskih organizama i kakvoće mora. Morska je salata indikator prljavih voda i bila je zastupljena od 10 do 30 %, što upućuje na povremeno onečišćenje, koje potvrđuju male količine nitrata i amonijaka zbog blizine nekih hotela i privatnih kuća. Prisutnost E. coli u manjim količinama također upućuje na fekalno zagađenje.
|