UTJECAJ METEOROLOŠKIH ELEMENATA NA RASPOLOŽENJE I OSJEĆAJ UGODE Mirjana Matić, Sanda Grubišić OŠ „Marjan“, Split
Prikupljanje podataka obavljali su učenici šestih razreda, a obrađivanje podataka učenici sedmih i osmih razreda naše škole uključeni u GLOBE program. Pri obradi podataka uzeli smo srednju ocjenu anketiranih nastavnika u jednom danu, te podatke o srednjim dnevnim vrijednostima temperature i vlažnosti zraka. Obrada podataka izvršena je u programu Microsoft Excel. Podaci su uspoređeni pomoću grafičkih prikaza. Raspravu i objašnjenje rezultata obavili su svi učenici GLOBE programa zajedno s nastavnicima voditeljima uz pomoć stručnih članaka gđe. Ksenije Zaninović o biometeorološkim prilikama. 3. PRIKAZ PODATAKA Podatke smo prikupljali tijekom tromjesečnog razdoblja (ožujak, travanj, svibanj), u kojem smo anketirali naše nastavnike. Anketirano je 8 nastavnika naše škole, što je kroz tromjesečno razdoblje rezultiralo ukupnim brojem od 720 podataka. Prilikom anketiranja poslužili smo se tablicom u kojoj smo pored navedenih ocjena tekstualno predložili vrstu procjene raspoloženja i stanja ugode, npr. ocjena 5 za izvrsno raspoloženje, 4 za vrlo dobro, 3 za dobro... Za obradu podataka uzeli smo srednju ocjenu anketiranih nastavnika u jednom danu. Podatke o srednjim dnevnim vrijednostima temperature i vlažnosti zraka su s meteorološke postaje Split Marjan.
Zaključili smo da postoji utjecaj vrijednosti vlažnosti zraka na osjećaj ugode. Tijekom tromjesečnog istraživanja ustanovili smo da je ocjena osjećaja ugode veća što je relativna vlažnost zraka manja. Uočili smo da se osjećaj ugode smanjuje uslijed većih temperaturnih promjena zraka. U dekadama u kojima nisu zamijećene nagle temperaturne promjene, osjećaj raspoloženja i ugode manje se mijenja. Obzirom da zbog složenosti interpretacije rezultata nismo razmatrali utjecaj tlaka zraka, napominjemo da postoje nedostatci u analizi.
|