|
KAKVU VODU PIJEMO
Učenici: Ana Bartol, Ramona Bajsić, Ivona Pale, Iva Gudek, Mateja Koledić, Nikolina Krivak Mentor: Ljiljana Zajec O.Š. Konjščina, Konjščina
1. Istraživačka pitanja/ Hipoteze U ovom projektu željeli smo istražiti kakvu vodu s obzirom na zdravstvenu ispravnost piju žitelji općine Konjščina. Izdvojili smo dva istraživačka pitanja: 1. Kakvu vodu s obzirom na zdravstvenu ispravnost piju žitelji naše općine koji se opskrbljuju vodom iz Zagorskog vodovoda? 2. Kakvu vodu s obzirom na zdravstvenu ispravnost piju žitelji naše općine koji se ne opskrbljuju vodom iz Zagorskog vodovoda? Koja su to sela i zaseoci i odakle se opskrbljuju vodom? U ovo istraživanje krenuli smo s pretpostavkom da je voda iz Zagorskog vodovoda kvalitetna i zdravstveno ispravna, a voda koja nije iz Zagorskog vodovoda nije kvalitetna i zdravstveno ispravna.
2. Metode istraživanja Načinili smo i obradili anketni upitnik koji su popunili učenici viših razreda, te smo saznali koja sela i zaseoci se ne opskrbljuju vodom za piće iz Zagorskog vodovoda i odakle se snabdijevaju vodom. Zatim smo analizirali kartu regionalnog vodoopskrbnog sustava dobivenu od Zagorskog vodovoda. Podatke dobivene anketnim upitnikom te kartu vodoopskrbnog sustava upotrijebili smo za izradu karte vodoopskrbnog sustava naše općine. Koristili smo zbirku podataka o zdravstvenoj ispravnosti vode za izvorište Lobor kojim upravlja Zagorski vodovod, dobivenu od Higijensko epidemiološke službe u Zlataru. Služili smo se s analitičkim izvješćima ANALIZE A koja se sastoji od 3 dijela: mjerenje na terenu, fizikalno-kemijski analiza i mikrobiološka analiza. Takva analitička izvješća napravio je laboratorij Higijensko epidemiološke službe na naš zahtjev za šest različitih lokacijskih izvora koje smo sami odredili na terenu. Na istim postajama sami smo vršili fizikalno-kemijsku analizu vode prema GLOBE protokolima (temperatura, pH, električna vodljivost i nitrati). Mjerenja su vršena 19.03.2005. Dobivene podatke predočili smo tabelarno. Naša mjerenja usporedili smo s profesionalnim mjerenjima Higijensko epidemiološke službe.
3. Prikaz podataka Analiza uzoraka vode s lokalnih izvorišta, javni bunar u zaseoku Brleki i javni bunar u Peščenu te iz vodovoda za vlastite potrebe u Peščenu 38, Jertovcu 108 i Gornjoj Konjščini 41a, pokazuje da se radi o zdravstveno neispravnoj vodi štetnoj za zdravlje ljudi. Uzorci ne odgovaraju odredbama čl.2., 6. i 8. Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, zbog prisutnosti koliformnih bakterija Escherichia coli, povećanog broja kolonija kod 37°C/48h i 22°C/72h (javni bunar Peščeno i vodovod za vlastite potrebe Jertovec 108). U dva slučaja (vodovod za vlastite potrebe Peščeno 38 i G.Konjščina 41a) uzorci ne odgovaraju jer pored navedenih bakterija ima i Enterokoka iznad MDK (maksimalno dopuštene koncentracije). Kod zagađenja mikroorganizmima može se pomoći prokuhavanjem vode. Budući da je voda kemijski u redu, može se koristiti za kuhanje. U vodi iz javnog bunara u Brlekovom svih bakterija ima iznad MDK. U ovom slučaju povišena su i dva kemijska pokazatelja: previsoke vrijednosti mutnoće (4,63 NTU) i previsoke koncentracije nitrata (63,58 mg/l). Ovdje prokuhavanje i kloriranje ne pomaže. Ta voda nije za piće ni kuhanje, ali se može koristiti za druge potrebe u kućanstvu. Možemo pretpostaviti da bi analize vode iz drugih bunara s područja Peščena, Jertovca i Gornje Konjščine, gdje se ne koristi voda iz Zagorskog vodovoda, pokazale slične rezultate.
4. Zaključci Žitelji općine Konjščina koji se opskrbljuju vodom putem Zagorskog vodovoda piju zdravstveno ispravnu vodu. To pokazuju analize uzorka vode s izvorišta Lobor (odnosno Belečka Selnica) za razdoblje prosinac 1999.-ožujak 2005. odakle Vodovod eksploatira vodu za naše područje. Analize uzoraka vode s lokalnih izvorišta, pokazuje da se radi o zdravstveno neispravnoj vodi štetnoj za zdravlje ljudi. Voda koju distribuira Zagorski vodovod je kvalitetna voda jer potječe iz prirodnog izvora iz dubine zemlje. Izvorišta su zaštićena, a vodovodna mreža je pod strogom kontrolom propisanom zakonskim aktima. Kemijska i mikrobiološka analiza radi se jedanput mjesečno. To nije slučaj s privatnim, malim, lokalnim vodovodima ili javnim bunarima. Oni ne podliježu nikakvoj kontroli pa su velika opasnost za zdravlje ljudi. Procijenili smo da ¼ žitelja naše općine nema pristup zdravstveno ispravnoj vodi.
|