SAŽETAK

Primorska vazdazelena šuma u Jezerima

 Ivana Klarin, Matea Pavlić i Laura Lapov

      Voditelji projekta:

                                                                                     Sanja Milin – učiteljica razredne nastave

                                                                                     Marija Pandža – učiteljica biologije

Područna škola Jezera, OŠ Tisno

Tisno

1.Istraživačka pitanja /Hipoteze

Vegetacija je područje GLOBE istraživanja i sadržaj nastavnih cjelina: Primorski zavičaj i Živa priroda (3. i 4. razred).  Zbog uzrasta učenika – razredna nastava postavili smo  pitanja:

1.Koje vrste drveća i grmlja rastu u primorskoj vazdazelenoj šumi?

2.Koja je dominantna vrsta?

3.Koje prilagodbe imaju te vrste za opstanak u uvjetima mediteranske klime?

2.Metode istraživanja

Obavljena su terenska istraživanja na tri lokaliteta šumske vegetacije južnije od naselja Jezera. Istraživan je sastav drvenastih vrsta na površini 100 m². Vrste su fotografirane i sabrane za analize u učionici. Na lokalitetima su određene koordinate GPS-om. U razredu su se utvrđivale prilagodbe vrsta za opstanak u sušnom razdoblju.

3.Prikaz podataka

U ranijim učeničkim istraživanjima utvrđen je tip šume u vegetaciji južnije od Jezera  koji pripada zajednici crnike i mirte.

Tijekom ovih istraživanja (zbog uzrasta učenika – razredna nastava) radili smo sastav drvenastih vrsta na površini 100 m². U istraživanjima smo koristili GLOBE protokole vezane za pokrovnost  i dominantnost vrsta šumske vegetacije i krenuli s pitanjem: Koje vrste drveća i grmlja rastu u primorskoj vazdazelenoj šumi?

U zadnjih dvadesetak godina makija se ne siječe pa je teško prohodna i pokrovnost u snimkama  je 100 %. Od vrsta dominiraju hrast crnika, mirta, tršlja i borovice (smriška i smrič – jezersko nazivlje vrsta) te od penjačica tetivika. Uz njih pojedinačno dolaze alepski bor, lopočika, zelenika, bijeli i crveni bušin, sparožina. U sve tri snimke  svojom pokrovnošću i brojem jedinki dominira crnika, a druga vrsta po brojnosti je u dvije snimke tršlja, a u jednoj mirta. Istraživanja su obavljena tijekom svibnja 2005. Vrste su sabrane. U učionici se pokušalo odgovoriti na pitanje: Koje prilagodbe imaju te vrste za opstanak u uvjetima mediteranske klime?

Istraživanja su zanimljiva uzrastu učenika jer oni predano i s lakoćom navode vrste i njihovu brojnost u snimkama (uz pomoć učitelja razredne nastave i biologije). Također to predano bilježe u pripremljene tablice.

 4.Zaključci

Terenskim istraživanjima koje smo obavili na tri lokaliteta zabilježili smo prisutnost sljedećih vrsta: hrast crnika, tršlja, mirta, borovice, alepski bor, lopočika, zelenika, bijeli i crveni bušin, sparožina  i tetivika.

Utvrdili smo da u vegetaciji dominira pokrovnošću hrast crnika, a zatim slijede tršlja i mirta. Analizom vrsta uočili smo prilagodbe biljaka suhoj mediteranskoj klimi: debelo i kožasto lišće, voštane prevlake, dubinski korijen, mala površina lista i eterična ulja.

natrag