|
ANALIZA KOLIČINE OTOPLJENOG KISIKA U POTOKU 'VRULJICA'
Autori: Vladimir Dedić, Maja Jajčanin i Matea Katić; Mentor: Milena Ivanac-Maštruko, prof. Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola - Zadar
1. Istraživačka pitanja/Hipoteze 1. Zašto su količine otopljenog kisika na izvoru i ušću potoka Vruljica niže od očekivanih vrijednosti? 2. Zašto je količina otopljenog kisika niža na izvoru nego na ušću potoka?
2.Metode istraživanja U istraživanju smo koristili kvantitativnu analizu količine otopljenog kisika u vodi. Ciljano smo određivali količinu otopljenog kisika u vodi na svakih 10 metara dužine Vruljice ( 10 mjernih točaka ). Na temelju tabeliranih podataka (u Excel-u), izradili smo grafove koji zorno pokazuju zakonitost kretanja količine kisika od izvora do ušća. Grafove količine otopljenog kisika smo usporedili s grafovima očekivane topljivosti kisika pri određenim temperaturama. Izradili smo i grafove koji pokazuju kretanje ostalih parametara – pokazatelja kvalitete vode: pH vode, temperature, električne vodljivosti, alkaliteta vode, količine nitrata i nitrita u vodi.
3.Prikaz podataka Mjerenje količine kisika na 10 mjernih točaka dužinom potoka je pokazalo da se na prve 3 mjerne točke količina kisika postepeno povećala ( za oko 1 mg/L ). Nakon 3. mjerne točke dolazi do naglog porasta količine kisika, za više od 1 mg/L. Do 6. mjerne točke količina kisika stagnira, pa lagano pada. Od 8. mjerne točke pa do ušća, količina kisika opet pokazuje porast od 1 mg/L. Nakon 3. mjerne točke, u Vruljicu utječe plitki potočić, s malom količinom vode, ali primjetno velikom količinom vodenog bilja.. Količina otopljenog kisika na ušću potočića u Vruljicu iznosi više od 20 mg/L.
4.Zaključci 1. Niske količine kisika u promatranom razdoblju nisu posljedica zagađenja potoka ni povećane razgradnje organske tvari. 2. Niske količine kisika nisu posljedica visokih temperatura vode. 3. Razlog niskih količina kisika na izvoru su: - nedostatak svjetlosti za fotosintezu u podzemnom toku Vruljice - slabi uvjeti za prozračivanje u podzemlju 4. Nije dokazano očekivano postepeno povećanje količine kisika od izvora prema ušću . 5. Nakon 3. mjerne točke količina otopljenog kisika raste zbog dotoka vode potočića s visokom količinom kisika. 6. U drugom dijelu toka Vruljice, utjecaj vode iz potočića se gubi, pa količina kisika lagano pada, da bi se do ušća opet lagano povećala. 7. Deficit kisika na ušću potoka je uzrokovan kratkoćom nadzemnog toka Vruljice, pa ne može doći do značajnijeg obogaćivanja vode kisikom. 8. Da je potok dovoljno dug, u istim uvjetima na ušću bi se zabilježila očekivana količina otopljenog kisika.
|