|
Učenici : Ana Katušin, Lucija Smolčec, Anja Profozić Mentori: Snježana Marković-Zoraja, prof. Jasna Višnić, prof. OŠ Dubovac, Karlovac
1. Istraživačka pitanja/ hipotezePretpostavka je da se tlo (kopno) za sunčanih dana brzo zagrijava i brzo hladi, a voda se sporo zagrijava i sporo hladi. Kako zagrijavanje vode ovisi i o dubini, plitke vode stajačice brže se griju i brže hlade. Zrak se brzo zagrijava i brzo hladi. Atmosfera se zagrijava reflektiranjem sunčevih zraka od tla, zato su niži slojevi topliji, a viši hladniji.
2. Metode istraživanja Kroz sezonska razdoblja ( jesen, zima, proljeće) 2004./2005. ispitivali smo apsorpciju sunčevog zračenja u zraku, vodi i tlu. Mjerili smo redovito temperaturu zraka (meteorološka postaja), vode (rijeka Kupa, jezerce Luščić), tla ( meteorološka postaja i šuma Kozjača), naoblaku i snijeg.
3. Rezultati Rezultate smo prikazali tablično i na grafikonima u periodu od 22.9.2004.do 15.5.2005. te usporedili vrijednosti.
4. Zaključcia) apsorpcija u tlu - za sunčanih dana nezasjenjeno tlo najbrže se zagrijava i brzo se hladi - temperatura nezasjenjenog tla u lokalno podne slična je temperaturi zraka za oblačnih i sunčanih dana, osim kad je snijeg na tlu - zasjenjeno tlo (šuma) sporo se zagrijava za sunčanih i oblačnih dana ali se sporije hladi b) apsorpcija u vodi - u sunčano i oblačno vrijeme voda tekućica (Kupa) se najsporije zagrijava i sporo hladi - plitka voda stajaćica (jezerce) brzo se zagrijava i brzo hladi c) apsorpcija u zraku - zrak se za sunčanih dana brže grije nego za oblačnih, a brzo se hladi
|