HRVATSKA

 

PROJEKTI IZ GRUPE ATMOSFERA

 
 
VALORIZACIJA PROGRAM ZA PROGNOZU VREMENA
 
Suzana Slavica, Matea Buljat, Ivona Vukorep
OŠ Maria Martinolića, Mali Lošinj
GLOBE voditelj: Nikolina Ribarić ( nikolina.ribaric@ri.t-com.hr  )
 
1.      Istraživačka pitanja/Hipoteze
 
Na prošlogodišnjoj smotri GLOBE škola predstavili smo kompjutorski program za prognozu vremena. Uspoređivanjem stvarnih vremenskih prilika sa prognoziranim vidjeli smo da program griješi. Cilj našeg istraživanja je da ocijenimo točnost kompjutorskog programa.
  
2.      Metode istraživanja
 
U okviru GLOBE-mjerenja mjerimo minimalnu, maksimalnu i trenutnu temperaturu zraka, tlak zraka i vlažnost. Za prognozu vremena kompjutorskim programom unosimo temperaturu zraka, tlak, tendenciju tlaka, i vlažnost (4 parametra). Na temelju tih podataka program daje svoju prognozu. Kroz 10 mjeseci uspoređivali smo prognozirane vremenske prilike sa stvarnim. Rezultati koje smo dobili bili su poražavajući za program.
Analizirali smo prilike u kojima je program uspješno prognozirao i u kojima je griješio. Najveća točnost programa bila je u siječnju, veljači i studenom, dakle u zimskim mjesecima, a najviše pogrešaka zabilježili smo u proljetnim mjesecima.
 
3.      Prikaz podataka
 
Naše podatke prikazali smo u obliku tablice iz koje se vide podaci uneseni u program, prognozirano vrijeme i stvarne vremenske prilike te odstupanje prognoziranog od stvarnog.
Tablice smo potkrijepili i grafičkim prikazom
  
4.      Zaključci
 
Vrijeme ovisi o nizu čimbenika, a prognoza vremena je znanost.
Često je predodžba da se mjerenjima jedne postaje može dobiti prognoza. Naša je atmosfera povezana, jedinstveni omotač oko Zemlje, a promjene su relativno jako brze.
Za izradu prognoze vremena treba nekoliko milijuna podataka.  Podatke (oko tridesetak parametara) treba u terminu npr. 6 h ujutro izmjeriti na tisućama postaja na svijetu, kontrolirati, šifrirati i zatim poslati u jedan od centara (samo su četiri svjetska), koji prikupljaju podatke, dodaju se satelitski i radarski podaci, podaci sondi i pilot balona, i u kratko vrijeme se računa prognoza kako bismo je dobili na vrijeme. Idući sat se cijela procedura ponavlja i tako stalno. Prognoza se daje na kartama koje sadrže niz brojaka o različitim meteorološkim parametrima, a prognostičari tada još primjenjuju posebne modele da bi izradili prognozu za određeno područje npr. Hrvatsku.

 

 

UTJEČU LI METEOROLOŠKI UVJETI NA KVALITETU ZRAKA?

GLOBE grupa i učenici: Alisa Kos, Nino Dundara i Marino Gergorić
Voditelji: Mira Hrvatin i Čeda Perko    ekoblazina@yahoo.com
SREDNJA ŠKOLA MATE BLAŽINE LABIN

 

1. Istraživačko pitanje/hipoteza

Cilj ovog rada je dokazati vezu između koncentracija  polutanata u zraku  i meteoroloških uvjeta.

 

  • Ovisno o meteorološkim uvjetima mogle bi se predvidjeti koncentracije aeropolutanata na pojedinim lokacijama te istraživati načine smanjenja aeroonečišćenja. Svakim novim saznanjem korak smo bliže očuvanju čistoće zraka.

 

  • Mislimo da  veza između meteoroloških uvjeta i koncentracije aeropolutanata bitno utječe na fizička i psihička stanja čovjeka, tj. da je usko povezana s biometeorološkom prognozom. Stoga je vrlo važno informiranje javnosti o utjecajima zagađenja zraka i mogućnosti njezinog udjela u zaštiti zraka, minimalnog, a opet vrlo efikasnog.

2. Metode istraživanja                                                                                                                                                                                                                       U radu smo koristili vlastitu GLOBE bazu podataka, bazu podataka školske digitalne meteorološke stanice i izvješće TE PLOMIN za 2004.g.kako bi mogli potvrditi svoju pretpostavku.

3. Prikaz podataka

 A) Koncentracije svih polutanata nešto su veće u periodu od 26.11. do 30.11. 2004., a u to vrijeme meteorološki uvjeti su bili:

  •  potpuno oblačno
  •  niži tlak zraka
  •  vjetrovi južnih smjerova umjerene brzine
  •  relativna vlaga između 65 - 75%
  •  temperatura zraka 8˚ - 11˚ C

 

B) Tijekom studenog niti jedan polutant nije prekoračio preporučene vrijednosti (prema UREDBI O PREPORUČENIM I GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA KAKVOĆE ZRAKA od 21. studenog 1996. , NN 106/96) i u tom periodu zrak u Labinu je prema ZAKONU O ZAŠTITI ZRAKA REPUBLIKE HRVATSKE od 21. lipnja 1995. NN 48/95 bio 1. kategorije (čist ili neznatno onečišćen zrak, nisu prekoračene PV), što ide u prilog tome da naši lokalni aeroonečišćivači (TE Plomin, Holcim d.o.o, TV Most Raša, gradska toplana) vode računa o emisijama svojih postrojenja.

 

4. Zaključci

  • Tijekom studenog zrak u Labinu bio je 1. kategorije jer nisu prekoračene preporučene vrijednosti, tj. zrak je bio čist ili neznatno onečišćen.
  • Meteorološki uvjeti i polutanti mogu se dovesti u vezu, što je potvrdio naš rad jer smo odabrane polutante SO2, NO2, ozon i dim doveli u vezu sa relevantnim meteo čimbenicima: temperatura, tlak zraka, naoblaka, jačina i smjer vjetra te vlažmost zraka.
  • Rezultati našeg rada potvrdili su i pretpostavku koja se sve češće iznosi putem štampe, a ta je da nam dobar dio polutanata radi reljefne otvorenosti i meteoroloških uvjeta stižu od «susjeda» i da za kvalitetu zraka na našem području nisu jedini krivci «lokalni» aeroonečišćivači, mada se uglavnom oni prozivaju na lokalnoj «sceni» udruga za zaštitu okoliša.

 

 
 

Utjecaj međugodišnjih variranja klime na migraciju i gnježđenje bijele rode

Tehnološko kemijska škola Karlovac
Stjepana Mihalića 43,
Karlovac

Globe projekt

1. Istraživačka pitanja/Hipoteze
Da li temperatura utječe na migraciju bijele rode, ako da, na koji način ?
Mogu li oborine imati utjecaj na migraciju bijele rode ?
Da li su vremenske prilike utjecale i na broj mladih u gnijezdu ?

2. Metode istraživanja
U sklopu fenoloških opažanja koristili smo samo metodu motrenja i
opažanja bijele rode (dolazak, odlazak te gnježđenje) kao Globe protokole.

3. Prikaz podataka

U sklopu fenoloških opažnja koja se bave promjenama u biljnom i životinjskom svijetu a usko su povezana s klimatskim promjenama tijekom godine promatrali smo migraciju i gnježđenje bijele rode, te broj mladih u gnijezdu u periodu od 2001.do 2005. godine.

 

Godina

Dolazak

Odlazak

Broj mladih u
leglu

2001.  02.04.2001. 04.09.2001.  3 mlada
2002. 24.03.2002. 28.08.2002. 4 mlada
2003. 25.03.2003 18.08.2003. 2 mlada
2004. 18.03.2004. 02.09.2004. 4 mlada
2005.  23.03.2005. 28.08.2005. 3 mlada



Kao izvor podataka koristili smo još podatke od meteorološke postaje Karlovac količinu oborina, grafikon Srednje škole Petrinja za trenutačnu temperaturu i količinu oborina kako bismo mogli usporediti podatke i vidjeti da li postoje razlike s obzirom na različita geografska područja škola.
 

 

 JE LI 2005. GODINA U KARLOVCU BILA KIŠNA?

OŠ DUBOVAC
PRIMORSKA 9
47000 KARLOVAC
tel.: 047 416561


UVOD: Običaj je da godinu na njezinu završetku opišemo i zabilježimo u sjećanju po vremenskim prilikama. Karlovčani su proteklu 2005. godinu opisali kao kišnu. Prema podacima na karti Državnoga hidrometeorološkog zavoda vidimo da je područje oko Karlovca i Karlovac u 2005. bilo kišno. Željeli smo ispitati pokazuju li i naši podaci tako.

HIPOTEZA: Pretpostavka je da podaci naše mjerne postaje (OŠ DUBOVAC) pokazuju da je 2005. godina bila kišna i da djelomično odstupaju od podataka DHZ.

METODE RADA: Prema GLOBE protokolima mjerili smo količinu padalina od 01.01.2005. godine do 31.12.2005. godine. Podatke smo upisivali i izradili grafikone. Naše podatke uspoređivali smo s podacima o višegodišnjem prosjeku padalina za Karlovac dobivenim iz DHZ. Podatke s naše mjerne postaje o ukupnoj količini padalina u 2005. godini smo usporedili s podacima Meteorološke postaje Karlovac.

REZULTATI:
a) Ukupna količina padalina na mjernoj postaji OŠ DUBOVAC za 2005. godinu prikazana je na GLOBE grafikonima
b) Usporedba ukupne količine padalina za 2005. na našoj postaji i meteorološkoj postaji Karlovac prikazane su grafički u računalnom programu excell gdje je izračunata korelacija podataka
c) Usporedba ukupne količine padaline za 2005. mjerne postaje OŠ DUBOVAC s višegodišnjim prosjekom
d) Usporedba ukupna količine padaline za 2005. Meteorološke postaje Karlovac s višegodišnjim prosjekom.

ZAKLJUČAK: Iz svih priloženih grafikona moći ćemo izvesti zaključak koliko su mjerenja GLOBE učenika bila točna, tj. pokazuju li naši podaci da je 2005. bila kišna godina. Očekujemo odstupanje zbog nedostatka 9 podataka o padalinama . Isto tako, odstupanje može biti uzrokovano pozicijom OŠ Dubovac koja se nalazi tik uz rub šume Kozjače dok je Meteorološka postaja Karlovac na čistini udaljena od naše škole približno 2 km.
 

 

   
Novosti GLOBE škole Priručnik za mjerenja GLOBE u nastavi Suradnja GLOBE škola - projekti Susreti GLOBE škola Linkovi Kontakti Arhiva

 

na početnu stranicu