|
« CIVILIZACIJA naspram DIVLJINE»
Autori: M. Martinič, A. Udina, L. Bogdan
Mentor : Mihaela Marceljak, prof.biol
XV. GIMNAZIJA, Zagreb
1. ISTRAŽIVAČKO PITANJE/ HIPOTEZA
Naši mnogobrojni izleti u prirodu potakli su nas da pokušamo odgonetnuti “Kakova
je razlika abiotičkih čimbenika, vode, tla i zraka između Zagreba kao
predstavnika najnaseljenijeg područja Hrvatske i šumskog područja Žumberka gdje
je naseljenost kao i utjecaj stanovništva na ekosistem minimalna?”
Imajući na umu da je naš grad jedan od manje zagađenih gradova Europe u ovom
istraživanju smo željeli doznati “Koliko je Zagreb “čist” u usporedbi s drugim
europskim gradovima ?”
2. METODE ISTRAŽIVANA
Analizirali i usporedba abiotičkih čimbenike vode, zemlje i zraka u
naseljenom predijelu i ne naseljenom predijelu, zasnivala se na uzorkovanju
podataka prateći GLOBE protokole za:
ATMOSFERA:
• ph padalina
POVRŠINSKE VODE:
• prozirnost vode
• temperatura vode
• konduktivitet vode
• količina otopljenog kisika u vodi
• ukupna tvrdoća vode
• količina nitrata i nitrita u vodi
• pH vode
te test za dokazivanje toksičnosti voda kvascima ( po prof. Stilinović)
TLO
• karakterizacija tla
• gustoća tla
• raspored čestica tla
• fertilitet tla
• pH tla
Podaci za kakvoću zraka uzorkovani su pomoću pumpe za zrak i indikator ampula te
su dobiveni podaci za:
• količinu CO
• količinu CO2
• količinu O3
• količinu NOx
• količinu SO2
U analizi podataka koristili smo izračunavanje arihmetičke sredine , standardne
devijacije i faktora korekcije.
3. PRIKAZ PODATAKA
Projekt je započeo u ljeto 2004. godine te je još uvijek traje. Uzorkovanje i
analiza podataka kojom se uspoređuju grad Zagreb i Park prirode Žumberak vršena
je u periodu jesen-zima 2004 i proljeće 2005. godine. Postaje u Zagrebu
obuhvaćale su 5 lokacija površinskih voda grada , te 4 lokacija za analizu tla i
kvalitetu zraka. Dio parka prirode Žumberak koje je karakteristično po svojoj
nenaseljenosti također je analizirano na 5 lokacija.
U navedenom vremenu intervalu su se izvršilena ispitivanja na području Zagreba
te uspoređivala s Europskih gradova ( Altenburg, Stuttgart, Budimpešta,
Fehergyarmat, Prag, Varšava...) čiji podaci se nalaze na GLOBE serveru.
4. ZAKLJUČAK
Analizom i usporedbom podataka između Zagreba i ruralnih djelova Hrvatske došli
smo do zaključka da je razlika manja nego li smo očekivali što nam je i najbolje
vidjelo na rezultatima testa dokazivanja toksičnosti voda. Postoji odstupanje u
količini nutrijenata u vodi i tlu, ta razlika je znatna u tlu što ukazuje na
degradaciju tla u gradu zbog ćega je i vegaetcija manje vitalna no to je vezano
više uz biotičke čimbenike a manje uz samu kvalitetu tla. Znatne su i razlike u
količini ozona, NOx i SO3 što je uvjetovano zagađenjem ispušnim plinovima.
Nakon usporedbe pH padalina te parametara u vode i tla Zagreba i europskih
gradova došli smo do zaključka da je Zagreb još uvijek relativno malo onečišćen
grad dok je atropogeno zagađenje vidljivo u velikoj količini nitrata ,
pomanjkanju kisiaka i kiselosti površinskih voda europskih gradova, kao i
znatnoj kiselosti kiša. Dakako ovaj zadnji zaključak još uvijek nemožemo
prihvatiti kao potvrdu naše hipoteze jer su podaci za najveće europske gradove
na GLOBE serveru nedostatni ili ih uopće nema.
natrag |