učenik: Enes Ciriković, 3.d
mentor: Slobodanka Polašek, dipl. fizičar
 

    Ovo je tema maturalnog rada. Povezuje sadržaje više nastavnih predmeta (zemljopisa, biologije, fizike, informatike...).
    Gotovo svakodnevno slušamo o globalnom  zatopljenju, te uzrocima i posljedicama ove pojave. Kada bi se zadovoljile godišnje energijske potrebe svih stanovnika planete Zemlje korištenjem toplinske energije vode iz mora i oceana snizila bi im se temperatura za 1 Celzijev stupanj. Ali, ne postoji uređaj kojim bi jednostavno odvodili toplinu vodi i prouzročili njeno ohlađivanje. Drugi zakon termodinamike uči nas da je nemoguće uzimati toplinu Q1 iz jednog spremišta (više) temperature T1 ako ne postoji drugo spremište (niže) temperature T2 kojemu se predaje toplina Q2<Q1.
    O karakteristikama klime prije instrumentalnog perioda možemo zaključivati na temelju posrednih tragova. Kroz cijelu geološku prošlost javljala su se hladna razdoblja, tzv. glacijacije, u kojima su nastajali ledeni pokrovi. Poznato je da se za trajanja glacijacije izmjenjuju hladnija (glacijali) i toplija (interglacijali) razdoblja. Razdoblje od posljednjih 10 000 godina, tj. poslije nestanka Europskog i Sjevernoameričkog ledenog pokrova na sjevernoj hemisferi, očituje se po "otopljavanju" klime, iako je temperatura bila promjenjiva.
    Pokušali smo naći odgovor na postavljeno pitanje. Koristili smo naše podatke, podatke iz GLOBE baze podataka, te podatke dobivene od lokalne meteorološke postaje i Državnog hidrometeorološkog zavoda.