Istraživanje smo započele početkom listopada 2001.i završile početkom travnja 2002. Istražile smo 5 malih vodenih staništa na
širem području Opatije. Na popisnim obrascima smo bilježile sve potrebne podatke o pojedinom staništu, a jedno smo stanište (
Veprinac ) uzele za detaljnije proučavanje.

         Cilj ovog projekta je odrediti lokaciju staništa  (koordinate, nadmorsku visinu),  vršiti sva potrebna mjerenja na terenu kao
što su: temperatura vode, zraka i tla, odrediti boju , miris i prozirnost vode. Uočavati i zabilježiti biljke i životinje promatranjem te
one prikupljene D mrežom za makrozoobentos i uz pomoć posebnog obrasca za  hidrološka istraživanja makrozoobentosa odrediti
indeks raznolikosti. Potom izvršiti detaljnu kemijsku analizu vode u školi na uzorcima donesenima s terena .

      Budući da je jedan od lokaliteta ( od njih 5 kojih smo istražile) već uvršten u projekt GLOBE već pet godina, (koliko je naša
škola uključena u ovaj projekt ) imale smo neka saznanja kako bi trebao izgledati projekt kojeg smo započele.

                       Metode kojima smo se služile:
 

     1.  Metoda određivanja lokacije (koordinate,
          nadmorska visina)
     2.  Metoda utvrđivanja dubine i veličine lokve
     3.  Metoda mjerenja temperature vode, tla i
          zraka
     4.  Metoda određivanja biljnih i životinjskih
          vrsta promatranjem  i mikroskopiranjem
     5.  Metoda uzorkovanja makrozoobentosa
          D mrežom
     6.  Metoda određivanja vrsta makrozoobentosa i
          indeksa raznolikosti
     7.  Metode za određivanje kemijske analize
         vode

                     Dobivene rezultate smo prikazale tabelarno i crtežima.

                              Zaključak:
 

               Iz dosadašnjeg rada i dobivenih rezultata, možemo zaključiti da su mala vodena staništa vrlo značajna u
     cjelokupnom ekosustavu. Ona su često neatraktivna, zapuštena i nepoznata široj javnosti. U njima obitava velik broj
     beskralješnjaka i kralješnjaka, kao i mnoge biljke, poglavito alge. Organizmi makrozoobentosa obitavaju u velikom broju u
     mulju ili šljunkovitoj podlozi, pa se često stekne dojam da i ne postoje, a upravo zbog svoje brojnosti, često su važan dio
     hranidbenog lanca. Oni nam mogu reći mnogo o uvjetima u vodi. Zaključile smo također, da pokazatelji kemijske analize
     vode ( voda je uzeta s površine ) ne moraju biti jednaki onima na dnu lokve tj. u mulju.
 

          Učenice koje su radile na projektu:
 
          Ana Šain 7. razred                                                   Mentori:
          Andrea Idžaković 7. razred                          Marija Popović, prof.
          Ana Petrovčić 7. razred                                Fredi Glavan, prof.

natrag