FOTOSINTEZA I OTOPLJENI KISIK
POVOD I VEZA S PROGRAMOM GLOBE:
Znajući da količina otopljenih plinova pada s porastom temperature vode, očekivali smo da ćemo na taj način objasniti i mjerenja otopljenog kisika na našoj hidrološkoj postaji. Međutim, rezultati nisu uvijek odgovarali očekivanjima što je pred nas postavilo nova pitanja.
CILJ I SVRHA
PROJEKTA:
Na temelju eksperimenata proučiti proces fotosinteze te uočiti kako količina svjetlosti utječe na intenzitet fotosinteze i količinu otopljenog kisika.
SUDIONICI:
Učenici petih i osmih razreda (25) pretražuju baze podataka na Internetu, dok učenici šestih (25) i sedmih razreda (20) obavljaju mjerenja, analiziraju rezultate i donose zaključke.
OPIS PROJEKTA:
S obzirom da smo veće količine kisika redovito mjerili na postajama s bujnim vodenim biljnim svijetom, u podnevnim satima, odlučili smo proučiti na koji način biljke i svjetlost utječu na količinu otopljenog kisika.
Pokusima u laboratoriju promatrali smo utjecaj svjetlosti na proizvodnju šećera i kisika u biljci, tj. na proces fotosinteze. Mjerenjima tijekom 24 sata na našoj hidrološkoj postaji uočili smo dnevne promjene količine otopljenog kisika koje je ovisilo o količini sunčeve svjetlosti.
REZULTATI:
Sunčeva svjetlost neophodna je za proizvodnju šećera i kisika. Što je intenzitet svjetlosti veći, to je veća i količina proizvedenog kisika.
Mjerenja tijekom 24 sata pokazala su da je fotosinteza najintenzivnija u podnevnim satima dok su najniže vrijednosti zabilježene pred zoru kao posljedica noći u kojoj se kisik ne proizvodi već troši za disanje biljaka i životinja.
Voditelji Globe programa:
Andreja Belošević, dipl. učitelj razredne nastave
Suzana Kovač, prof. biologije i kemijenatrag