Uvod

Tijekom šk. g. 1999./2000. upoznat je florni sastav i utvrđen tip travnjaka (dva travnjaka površine - 25 m2  svaki) koji pripadaju zajednici razgranjene kostrike i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati H-ič 1958 - MUC klasifikacija po Andersenu - kod 442 razina 2). Florističkom analizom utvrđeno je da travnjak br. 1 ima 71 vrstu, a 76 vrsta travnjak br. 2, s tim da je 56 vrsta zajedničkih za oba travnjaka. Ukupni broj vrsta na oba travnjaka je 91.
Fenološka promatranja su na autoktonim travnjacima na kojima nema ispaše, košnje, zalijevanja ni gnojenja (jer ovi uvjeti bi mogli izmijeniti fenološke cikluse biljke i datumi koje bismo bilježili, ne bi bili reprezentativni za prirodnu vegetaciju i utjecaj stvarnih lokalnih uvjeta). Reljefne prilike oba travnjaka su vrlo slične.
           Tijekom prošle školske godine vršili smo fenološka promatranja na oba travnjaka i uočili da su vrste na travnjaku br. 2 cvjetale ranije od istih vrsta na travnjaku br. 1 pa smo zaključili da su mikroklimatski uvjeti travnjaka br. 2 povoljniji. Buduči da se na osnovi provedenih istraživanja sa sigurnošču ne može utvrditi razlog razlike u fenofazama dvaju istraživanih travnjaka, određene su smjernice budučih istraživanja - tijekom zime i prolječa 2002. g. obavili smo dodatna mikroklimatska istraživanja.

Cilj i svrha projekta

- fenološka promatranja imaju danas sve veči značaj jer biljke kao vrlo osjetljivi indikatori mogu ukazati na lokalne i regionalne klimatske prilike;
                                   - prikupljanjem fenoloških podataka učenici mogu mnogo naučiti o svom neposrednom okolišu, usvojiti nove znanstvene spoznaje i uključiti se neposredno u međunarodne znanstvene projekte;
                                   - odlazak u prirodu (na teren), opažanje, bilježenje i mjerenje su poticaj učenicima za nova istraživanja;
                                   - vrijednost ovih mjerenja u školi - potiče učenike na odgovornost, urednost, marljivost, pažljivo motrenje svijeta oko sebe (što se stječe dugotrajnom aktivnošču).

Metode rada

Od početka 2002. g. vršimo meteorološka mjerenja: temperaturu zraka na 10-15 cm od tla i na 2m visine, temperaturu tla na dubini 2 cm i na dubini između 10-15 cm, vlagu zraka  i vlagu tla (mjerimo jedanput mjesečno), jačinu i smjer vjetra, naoblaku i tip oblaka. Količinu oborina smo preuzeli s naše meteorološke postaje jer nisu postojali uvjeti za postavljanje kišomjera. Mjerenja smo vršili jedanput tjedno (subotom, u siječnju i veljači) u lokalno solarno podne. Od polovice ožujka  mjerili smo dva puta tjedno (utorkom i subotom). Uz gore navedene parametre određivali smo pH tla, a izvršena je i detaljna kemijska analiza oksida i velikog broja metala (mjerenja obavljena u Kanadi). Obavljena su tri mjerenja (21. travnja; 5. svibnja; 25. svibnja 2002.) dnevnog hoda temperature tla (od 7 do 19 sati - svaki sat) na dubini od 2 cm. Sva mjerenja su vršena uz pomoč opreme koja se koristi u GLOBE istraživanjima. Uz meteorološka mjerenja svakim dolaskom na travnjake pračene su i bilježene promjene u fenofazama vrsta (slika).

Rezultati

I ove godine rezultati istraživanja pokazali su da vrste na travnjaku br. 2 ranije cvjetaju od istih vrsta na travnjaku br. 1. Za razliku od prošle godine kada smo bilježile fenofaze cvjetanja bez meteoroloških mjerenja ove godine meteorološka mjerenja su pokazala više temperature (zraka i tla) na travnjaku br. 2 (tablice). Dnevni hod temperature tla na dubini 2 cm (mjeren tri puta) pokazao je više temperature tijekom svih 12 sati motrenja i u sva tri mjerenja za travnjak br. 2 (graf). Količine vlage u tlu na oba travnjaka su bliske, odstupanja su u 3-4 % , što je zanemarivo (tablica). Uočeno je da biomasa, visina i bujnost vrsta na oba travnjaka mnogo zaostaje u odnosu na prošlu godinu. Analizom količine oborina prvih pet mjeseci prošle godine i istog razdoblja ove godine pokazuje da je oborina bilo gotovo dva puta više prošle godine.

Rasprava i zaključak

Iako smo na početku istraživanja uzeli travnjake sličnih geografskih osobitosti (nadmorska visina, ekspozicija, inklinacija, pokrov tla, jednaka udaljenost od mora...), nakon meteoroloških istraživanja pokazalo se da ova dva travnjaka imaju drugačije mikroklimatske prilike. Meteorološka mjerenja su pokazala više temperature (zraka i tla) na travnjaku br. 2 iz čega izvodimo zaključak da su meteorološki uvjeti jedni od uvjeta ranijih fenofaza, ali ne i jedini. Fenofaze su uvjetovane temperaturom, ali i drugim parametrima koje treba istražiti. Istraživanja se nastavljaju.
Daljnja zadača koja se postavlja su pedološka istraživanja osobitosti travnjaka (tekstura tla - o kojoj ovise poroznost tla, kapacitet tla za zrak i vodu, aeracija tla i dr.) da bi mogli kompleksnije sagledati život na našim travnjacima.

U radu su nam pomogli (suradnici):
- mr. Marina Grčič - uputila nas je koja mjerenja vršiti i kako mjeriti
- analize elemenata u tlu - prof. dr. T. Dolenec

Veza s programom GLOBE

- sadržaji našeg projekta obavljaju se u programu  GLOBE . Rezultati meteoroloških mjerenja na travnjacima analizirani su i uspoređivani  s rezultatima meteorološke postaje i s ostalim GLOBE mjerenjima

Prezentacija

- plan i metode izlaganja (grupni rad - po etapama kako su gore navedene s posebnim naglaskon na rezultate koji če biti predočeni grafički)
 - pomagala - power point, ako ga uspijemo savladati bez informatičara,  kojeg nemamo, a ako ne onda če prikaz biti na prozirnicama